NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Šta nam...

Srbija: Šta nam donosi Južni tok?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Gasovod Južni tok doneće Srbiji veliku korist i investicije vredne 1,7 milijardi evra, ocenjuju stručnjaci.

Posle najave da radovi na izgradnji gasovoda Južni tok kroz Srbiju zvanično počinju 24. novembra ove godine, Srbiju, po oceni stručnjaka, očekuje realizacija jedne od najvrednijih investicija u poslednjih nekoliko decenija i „prvi pravi projekat“ koji će doneti veliku korist i investicije vredne 1,7 milijardi evra.

Početak izgradnje tog magistralnog gasovoda kroz Srbiju dogovoren je danas u Beogradu, na sastanku predsednika Vlade Srbije Ivice Dačića i predsednika Upravnog odbora Gasproma Alekseja Milera.

Ruska delegacija sastala se odvojeno i sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i vicepremijerom Aleksandrom Vučićem, a prilikom ovih susreta naglašen je značaj ovog projekta za srpsku privredu i saradnju dve zemlje.

Ruska strana je predložila da 24. novembra svečano budu potpisana još tri dokumenta: sporazum o transportu gasa kroz Srbiju, sporazum o finansiranju srpskog udela i posebni ugovor sa Vladom Republike Srbije.

Svečani početak radova na Južnom toku u Srbiji očekuje se, prema ranijim najavama, kod sela Kovilja u Vojvodini, a u februaru bi trebalo da krenu i praktično radovi.

Deonica gasovoda kroz Srbiju, duga je 421 kilometara i vredna je 1,7 milijardi evra, a na njenoj izgradnji će biti uposleno nekoliko hiljada radnika i srpskih građevinskih kompanija, proizvođača opreme i preduzeća iz uslužnih delatnosti.

Zahvaljujući ovom projektu, Srbija će postati regionalno energetsko čvorište, i biće energetski bezbedna.

Ulaz Južnog toka iz Bugarske u Srbiju biće kod Zaječara, a izlaz kod Subotice, uz dva planirana odvojka ka Hrvatskoj i Republici Srpskoj, a razmatra se i mogućnost da jedan krak gasovoda ide ka Makedoniji i Kosovu i Metohiji.

Izgradnju Južnog toka kroz Srbiju će realizovati zajedničko preduzeće „Južni tok Srbija“, u kojem Srbijagas ima 49 odsto, a ruski Gasprom 51 odsto vlasništva. Za taj gasovod pripremljena je lokacijska dozvola, glavni idejni projekat i prostorni plan područja posebne namene, a Srbija je usvojila i poseban zakon o Južnom toku, koji će doprineti ubrzanju eksproprijacije zemljišta na trasi gasovoda kroz Srbiju.

Gasovod Južni tok kroz Srbiju će se graditi iz osam lotova, a kompresorske stanice biće kod Paraćina i Vrbasa.

Najavljeno je da će za Južni tok kroz Srbiju u 2014. godini biti na raspolaganju 500 miliona evra.

Puštanje u rad gasovoda je planirano do kraja 2015.

„Južni tok je veoma značajan za Srbiju kako u energetskom, tako i u ekonomskom pogledu i svako ko želi dobro Srbiji, treba da želi da se Južni tok što pre realizuje“, izjavio je Tanjugu predsednik srpskog Udruženja za gas Vojislav Vuletić.

„Južnim tokom, za čiju izgradnju u Srbiji se izjasnilo 73 odsto građana Srbije, prolaziće ogromna količina gasa ka srednjoj i južnoj Evropi preko naše teritorije, od čega će Srbija imati veliku korist i zbog naplate tranzitnih taksi“, napomenuo je Vuletić.

Južni tok je važan i zbog toga što će Srbija, kada taj gasovod prođe preko naše teritorije, biti u mogućnosti da gradi gasne elektrane za proizvodnju struje, koju sve više uvozimo, a i zbog sve većih zahteva za „zelenim kilovatima“ i ispunjenja obaveza vezanih za smanjenje zagađenja vazduha, dodao je Vuletić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić izjavio je Tanjugu da je Južni tok jedan od najznačajnijih zajedničkih projekata sa Rusijom, i naglasio da se radi o kapitalnoj investiciji, koja je važna ne samo za energetski sektor, već i za druge industrijske grane u Srbiji.

Korist za Srbiju od Južnog toka je ogromna i taj gasovod nas oslobađa energetske zavisnosti i uključuje u mapu evropskih gasovoda, dodao je Savić.

Izvor Tanjug

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija na aukciji nudi 1.566 MW priključnih kapaciteta

Rumunija uvodi konkurentske aukcije za kapacitete za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čime pristup prenosnoj i distributivnoj infrastrukturi postaje posebno vrednovan trošak ulaganja. Promena može da utiče na procenu vrednosti projekata, troškove finansiranja i tržište postojeće elektroenergetske imovine. Operator prenosnog...

Liberty Galați: dug od 5,9 miliona EUR ugrožava snabdevanje strujom

Rumunskoj čeličani Liberty Galați preti prekid snabdevanja električnom energijom po isteku ugovora sa Electrica 31. oktobra, jer snabdevač zbog neizmirenih obaveza nije pristao na njegovo produženje. Prema rečima administratora restrukturiranja Remusa Borze, dug iznosi oko 5,9 miliona EUR, dok...

Albanija predlaže nova pravila za prenos elektroenergetske imovine i zaloge

Energetski regulator Albanije predložio je nova pravila za prenos elektroenergetske imovine, preuzimanje kompanija i korišćenje akcija i infrastrukturne imovine kao obezbeđenja za finansiranje. Pravila bi mogla da promene način na koji banke i investitori strukturiraju transakcije sa licenciranim energetskim...
Supported byClarion Owners Engineers