Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaGoran Knežević, direktor...

Goran Knežević, direktor PD „HE Đerdap“ , A4 na mreži krajem avgusta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Bilo je mnogo neplaniranih radova, a najveći razlog za dugo trajanje je to što ruski partner „Silovije mašini“ kasni u isporuci opreme. – Ukupan plan proizvodnje na nivou PD „HE Đerdap“ do kraja godine trebalo bi da bude ispunjen sa više od 100 odsto

Posle mnogo poteškoća i neplaniranih radova, ali najviše zbog čekanja na neophodnu opremu iz Rusije, ovih dana nazire se dugoočekivani završetak revitalizacije agregata A4 u hidroelektrani „Đerdap 1“ . Montaža ovog agregata, koji je „skinut“ sa mreže 1. jula 2011. godine, završena je 22. jula. Lepe vesti u razgovoru za naš list saopštio je Goran Knežević, direktor PD „HE Đerdap“.
On kaže da se očekuje da će agregat, posle ispitivanja, ponovo biti na mreži od druge polovine avgusta. Preliminarna ispitivanja već su počela i rade ih stručnjaci iz Instituta „Mihajlo Pupin“ i ruski eksperti iz firme „Silovije mašini“, a primopredajna ispitivanja rade stručnjaci iz Instituta „Nikola Tesla“.

Šta je ostalo od neophodnih poslova na agregatu A4?

Bitno da se u narednom periodu urade ispitivanja pre svega na sistemu regulacije zaštite i automatskog upravljanja, da bi se od 2. do 5. avgusta pokrenuo agregat u praznom hodu. Tada bi se uradilo dodatno dokazivanje funkcionalnih karakteristika i agregat bi bio spreman za narednu fazu ispitivanja turbine i generatora i probni rad od 72 časa. Nema razloga da u drugoj polovini avgusta A4 ne bude ponovo na mreži.

Čini se da se baš otegla revitalizacija ovog agregata?

Bilo je mnogo neplaniranih radova, a najveći razlog za dugo trajanje je to što ruski partner „Silovije mašini“ kasni u isporuci opreme. Agregat je zaustavljen 1. jula 2011. godine, a radovi na montaži počeli su tek u decembru 2012. U međuvremenu je rađena demontaža agregata, poslovi u protočnom traktu, antikorozivna zaštita i oprema je poslata na revitalizaciju u Rusiju.

S obzirom na iskustvo, kakav je plan za A5?

Izradom dopune „osam“ ugovora, 2009. godine EPS i „Đerdap“ preuzeli su na sebe funkciju izvođača radova i sami smo sebe doveli u situaciju da zavisimo od dinamike isporuke opreme. U slučaju A4 isporuka opreme bila je neodgovarajuća i to se ne može ispraviti naplatom finansijskih penala. Vreme je izgubljeno, ali je najvažnije da imamo ponovo A4 na mreži. Turbinska oprema za A5 se radi, a isporučena je kompletna oprema glavnog i pomoćnog generatora. ATP Sever i naši zaposleni na montažnom platou rade poslove na statoru glavnog generatora i na obradi lopatica sprovodnog aparata, ali ne možemo zaustaviti agregat sve dok ne budemo s velikom izvesnošću mogli da predvidimo kada će turbinska oprema biti na „Đerdapu“. I pre dolaska opreme možemo da demontiramo agregat A5 i radimo u protočnom traktu, ali moramo da znamo kada će iz Ruske Federacije stići turbinska oprema, glavčina, lopatice radnog kola, vratilo i ostala oprema. Po aktuelnim informacijama, oprema bi trebalo da bude u Srbiji u drugoj polovini decembra. Tokom avgusta odlučićemo kada zaustavljamo A5. Moramo biti oprezni, jer kako kažu „koga zmija ujede i guštera se plaši“. Još 2009. godine odlučeno je da gotovo sve poslove u revitalizaciji treba da rade ljudi iz „Đerdapa“, a poslovi ovolikog obima ne rade se sopstvenim snagama nigde u svetu. Šta je tu je – tako su urađena dva agregata, pa moramo da nastavimo na isti način.

Kakav je plan, koliko će se raditi A5?

Do početka avgusta definisaćemo dopunu „devet“ ugovora o revitalizaciji i stvorićemo uslove da se, uz sve prethodne dopune, poslovi revitalizacije završe do 2018. godine. Obaveza „Đerdapa“ je da sve naredne agregate završimo za po 12 do 14 meseci, ali moramo naći načina da firma „Silovije mašini“ prihvati obavezu isporuke opreme u rokovima potrebnim za ovakvu dinamiku. Istina je da smo preboleli dečje bolesti, ali sa ovako starom i izraubovanom opremom uvek mogu da se dese neočekivani problemi.

Državni sporazum Srbije i Rusije je istekao. Kako će se dalje raditi
revitalizovati „Đerdap“?

Međudržavni Sporazum sa Ruskom federacijom završen je 27. aprila ove godine i sada moramo naše odnose prevesti u komercijalni ugovor. Finansijski je u celosti pokrivena treća faza i dobrim delom četvrta, a ozbiljnija sredstva EPS i „Đerdap“ moraće da obezbede krajem četvrte faze i nadalje. Vlada Srbije i Ministarstvo energetike upoznati su i usvojena je platforma po kojoj radimo.

Hidrologija je ove godine bila naklonjena „Đerdapu“. Kakvi su proizvodni rezultati?

Hidraši ne vole male dotoke, ali ni prevelike. Trenutno je smanjen dotok na Dunavu i kreće se oko 3.500 kubika u sekundi, a polovinom aprila bio je i 11.950 kubika u sekundi. Dotok od 8.500 do 9.000 kubika u sekundi je optimalan i daje maksimalnu proizvodnju. Hidrologija je zaista bila dobra i uz sve pripreme omogućeno je maksimalno iskorišćenje potencijala Dunava. HE „Đerdap 1“ je od početka godine do 23. jula imao za tri odsto veću proizvodnju u odnosu na dinamički godišnji plan. Od planiranih 5,349 milijardi kilovat-sati u ovoj godini proizvedene su 3,734 milijarde. Najteže je kada zbog održavanja zaštite priobalja moramo da prelivamo vodu. Ove godine na „Đerdapu 1“ prelili smo vode od koje bi se mogla proizvesti 503 miliona kWh.

Kako stoje HE „Pirot“ i Vlasinske“?

HE „Pirot“ je 18. juna ispunio godišnji plan, ali je on nešto manji od prošlogodišnjeg. U ovom trenutku „Vlasina“ je proizvela za 34 odsto više u odnosu na dinamički godišnji plan. Od 164 miliona kWh isporučili su 87 miliona kWh, a u akumulaciji ima dovoljno vode za celu godišnju proizvodnju. HE „Đerdap 2“ je tek na 91 odsto plana, ali ne svojom krivicom, već neadekvatnom hidrologijom. Ova HE trpi posledice velikih dotoka, jer moramo da praznimo deo Dunava između dve HE. Obara se gornja kota, kako ne bi bilo štete u priobalju „Đerdapa 1“, a obaranjem gornje kote smanjuje se snaga i mogućnost proizvodnje „Đerdapa 2“. Cilj je proizvesti maksimalno, ali ne uz štetu. Bilo je mnogo buke kada je bio poplavni talas u Nemačkoj i Mađarskoj. Kod nas je dotok tada bio 10.600 kubika u sekundi. A 14. i 15. aprila ove godine, kada je dotok bio 11.950 kubika u sekundi, to niko nije ni znao, a ni osetio. Ne možemo mnogo da utičemo na dešavanja uzvodno od nas, ali naš nerad bi se vrlo brzo video. Ukupan plan proizvodnje na nivou PD „HE Đerdap“ trebalo bi do kraja godine da bude ispunjen sa više od 100 odsto.

Koji su to aktuelni poslovi u PD „HE Đerdap“?

U HE „Đerdap 2“ radi se kapitalni remont A8. Počeo je 27. maja i trajaće 117 dana, do 20. septembra, kada bi u kapitalni remont trebalo da uđe A7. Radi se remont brodske prevodnice na „Đerdapu 1“. Počeo je 20. maja i trajaće šest meseci. Obim radova je veliki. Najveći radovi su revitalizacija oba radna galerijska zatvarača uzvodne glave brodske prevodnice, kompletna sanacija obe vođice za glavno vođenje oba galerijska zatvarača, kontrolna ispitivanja konstrukcije novih radnih vrata uzvodne glave nakon isteka garancije i mnogi drugi radovi. U junu je bilo problema zbog velike vode, ali i to je rešeno. Radovi idu po planu, sprovedene su javne nabavke i najveći deo poslova radimo samostalno. Od većih remonta tokom jula završeni su radovi na PAP „Lisina“, gde je prvobitni termin pomeren zbog kvara na monofaznom transformatoru.

Kakvi su planovi za narednu godinu?

Naredna godina za nas je sutra, tako da i po planovima razmišljamo mnogo dalje, sve do 2017. godine. Nabavke za radove u 2014. godini smo već specifikovali, a zbog nedostatka sredstava određene poslove smo odložili. U HE „Đerdap 1“ sledi izrada blok-transformatora 420 kVA, dalja adaptacija elektrohidraulične opreme brzih predturbinskih zatvarača, kao i radovi na A5. Na „Đerdapu 2“ sledi rekonstrukcija opreme prelivne brane. U HE „Pirot“ nastavićemo radove na izradi male HE na temeljnom ispustu, a na Vlasini postoji mogućnost, shodno sredstvima i dogovorima, da se nastave određeni radovi na revitalizaciji celog sistema.

Vlada Srbije usvojila je Polazne osnove za reorganizaciju EPS-a. Kako PD „HE Đerdap“ može da doprinese što boljoj transformaciji kompanije?

Transformacija EPS-a je nepovratan proces. Liberalizacija tržišta i davanje mogućnosti da kupci biraju snabdevača energijom dovode EPS u situaciju da mora da se menja. Svi mi u sistemu moramo da se menjamo, jer EPS ima uslove da postane lider i uspešno se prilagodi zakonitostima tržišta. To treba da shvate svi, i menadžment i zaposleni. Nikome ne treba ni EPS, a ni PD kao gubitaš. PD „HE Đerdap“ ispoštovaće sve što se traži kako bi EPS bio bolji i efikasniji. Možda se na taj način gubi i deo samostalnosti PD, ali spremni smo na to, jer smo svesni da samo uspešan sistem može da preživi na tržištu. Nisam pravio ovogodišnji program poslovanja, jer sam na čelu PD od 1. februara, ali kao diplomirani ekonomista ne mogu da prihvatim plan sa gubitkom od 308 miliona dinara. Treba nam pozitivan rezultat kojem moramo da težimo, a ne gubitak kao pokriće za loše poslovne poteze.

Kakva je saradnja sa Rumunima?

Položaj naših HE na Dunavu je specifičan, jer ih delimo sa Rumunima. Izgradnjom sistema preuzeli smo velike obaveze i u priobalju. Kada dođe poplavni talas, svi se uzbune, a mi o tome brinemo tokom cele godine. Po zajedničkom ugovoru sa rumunskom stranom iz 1995. godine, naša obaveza je da održavamo priobalje, crpne stanice, bunare, nasipe, a Rumuni su prihvatili da do 2050. godine na ime tih radova EPS-u i „Đerdapu“ isporučuju 138 miliona kWh godišnje. Sada Rumuni traže reviziju ugovora, koji je fiksan. Oni zaista imaju probleme, bili su i pred stečajem, ali im je našim neodgovornim potpisivanjem pojedinih zapisnika tokom 2011. i 2012. godine dat dobar povod da mogu da zatraže reviziju. Opravdanja za naš postupak nema, ali komšije smo, delimo jednu kuću i moramo da se dogovorimo. Nadam se da ćemo to i uspeti do novembra, kada je naredno zasedanje Mešovite komisije u Srbiji.

Izvor; Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!