NaslovnaSrbija EnergetikaOdnos: Prosečna plata-cena...

Odnos: Prosečna plata-cena struje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Građani Srbije ne plaćaju najjeftiniju struju u Evropi ako se uzmu u obzir prosečne plate stanovnika različitih zemalja EU, piše Blic.

U regionu više kilovata za prosečnu platu mogu da kupe Hrvati i Slovenci, a još više i od njih Nemci, Španci i Česi.

Osnovni argument za povećanje cena struje od 11 odsto za dobar deo javnosti bio je taj što će srpska struja i sa poskupljenjem od 1. avgusta biti najjeftinija ne samo u regionu, već i celoj Evropi. Ako se, ipak, uzme u obzir standard građana izražen kroz prosečne plate, takva statistika ne stoji.

Građanin Srbije koji prima prosečnu platu od oko 41.000 dinara moći će od 1. avgusta da za to da kupi 6.811 kilovat-sati. Hrvat će, prosečno, moći da kupi 800 kilovat-sati više – Ovo tužno poređenje ne odnosi se na realne troškove proizvodnje električne energije, već pokazuje koliko je Srbija siromašna zemlja.

„U zemlji gde se se trećina struje dobija iz hidrocentrala i dve trećine iz termocentrala je ekonomski opravdano da je cena kilovata šest do sedam evrocenti za razliku od trenutnih 5,3 centi“ – tvrdi Slobodan Ružić, direktor preduzeća za energetsku efikasnost „Energy Saving Group“.

Ekonomista Saša Đogović kaže da cena struje jeste najniža u Evropi, ali da je druga stvar to što Srbija ima veoma malu kupovnu moć građana. – Mala kupovna moć ne može da bude opravdanje za nisku cenu struje, jer EPS nije socijalna ustanova. Država treba da vodi socijalnu politiku, tako da oni koji nemaju novca budu uvedeni u socijalne karte – kaže Đogović za “Blic”.

Izvor B92

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Proširenje Banatskog Dvora kasni dok raste pritisak na skladišne kapacitete gasa

Dugo odlagano proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor u Srbiji suočava se sa novim kašnjenjem, zbog čega zemlja ostaje zavisna od dodatnih skladišnih kapaciteta koje iznajmljuje u Mađarskoj. Banatski Dvor trenutno ima kapacitet od oko 450 miliona kubnih metara. Planiranim...

Crna Gora pomera projekat vetroelektrane Sinjajevina od 112 MW ka 2030. godini

Crna Gora je produžila rok za razvoj vetroelektrane Sinjajevina I snage 112 MW, pomerajući očekivani početak komercijalnog rada ka 2030. godini, dok dozvole i mrežna infrastruktura ostaju ključna ograničenja. Vlada je odobrila aneks ugovora sa konzorcijumom investitora Energy 2, kojim...

Mađarska dobila privremeno izuzeće EU od pravila o kapacitetima za gas na granici sa Srbijom

Mađarska je dobila privremeno odobrenje Evropske komisije da odloži punu primenu pravila EU o kapacitetima za gas na granici sa Srbijom do gasne godine 2027/2028. Odstupanje se odnosi na pravila prema kojima kapacitet prekograničnih gasovoda mora da se prodaje kao...
Supported byClarion Owners Engineers