Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

EMS i EPS: Strožije kazne za krađe i oštećenja na energetskim objektima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Elektromreža Srbije (EMS) i Elektroprivreda Srbije (EPS) podnele su predlog za izmenu krivičnog zakona, kako bi se krađe i namerna oštećenja na energetskim objektima, koja su kod nas sve učestlija, ozbiljnije tretirala i osuđivala.

Cilj je smanjenje broja oštećenja dalekovoda i energetskih postojenja, čega ima sve više u Srbiji, rekao je stručnjak za bezbednost u EMS-u Borislav Čornij.

Na meti nisu samo postrojenja EMS-a i EPS-a nego i Rudarsko topioničarski basen Bor, kada je nedavno, zbog krađe kablova bio ugožen život 55 rudara i 14 srednjoškolaca, podsetio je stručnjak tog preduzeća.

– Većina dela, poput krađa i oštećenja delova energetskog sistema zakonski se tretira samo kao teška krađa, što ne odgovara ozbiljnim posledicama koje ova dela imaju na ukupan elektro-energetski sistem – rekao je Čornij, istakavši da je sadašnja kaznena politika za takva dela loša i ne doprinosi smanjenju takvih slučajeva.

On je istakao da je praksa u EU da se takva dela osuđuju na osnovu ugrožavanja elektro-energetskog sistema, pa je samim tim trend krađa i oštećenja njihovih sistema daleko manji nego kod nas.

I sistem prijavljivanja ovakvih dela je takođe na mnogo većem nivou u EU nego kod nas, pa ovom prilikom želimo da apelujemo na građane da nam, kada uoče, na vreme prijavljuju oštećenja naše opreme, jer će na taj način pomoći očuvanju redovnog snabdevanja strujom svih potrošača, a pre svega bolnica, obdaništa, privrednih subjekta.. – kazao je Čornij.

On je dodao da je i u susednim zemljama ova vrsta kriminala u porastu, što je posledica i teške ekonomske situacije.

Povećanom broju ovih krivičnih dela u Srbiji doprinosi i neregulisanost tržišta otkupa sekundarnih sirovina, jer se ne preispituje poreklo bakarnih cevi ili čeličnih profila na otkupnim mestima.

Bolje regulisanje otkupa sekundarnih sirovina, strože kažnjavanje svih koji učestvuju u krađama bakarnih kablova, uzemljenja i čeličnih stubova sa dalekovoda, doprineli bi manjim rizicima po ljudske živote i boljoj efikasnosti elektro-energetskog sistema, naglasio je Čornij.

– Svakako da cenimo napore koje državne institucije čine u osuđivanju ovakvih dela, ali bi trebalo prioritetno doneti adekvatne zakone i pokrenuti sve istražne radnje, sa ciljem otkrivanja svih koji su umešani u krađe i oštećenja elektro mreže i na taj način i narušavanja bezbednosti svih nas – poručio je Čornij.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!