Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaEBRD investira 45...

EBRD investira 45 mil EUR u 23 male hidroelektrane

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

“Elektroprivreda Srbije” napravila je dogovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj da se investicijom od 45 mil EUR započne ciklus gradnje hidroelektrana.

Male hidroelektrane su pre svega locirane u jugoistočnoj i jugozapadnoj Srbiji, gde postoji najveći vodni potencijal, kazao je direktor Sektora za investicije u EPS-u, Dušan Živković na konferenciji “Obnovljiva energija vode, vetra i sunca – put ka energetskoj nezavisnosti” u organizaciji “Balkanmagazina”.

– Cilj nam je da do kraja godine, nakon završetka izrade neophodne dokumentacije i pribavljanja dozvola koje je već u toku, počnemo za objavljivanjima pojedinačnih tendera za sve te 23 hidroelektrane – naveo je Živković.

On je precizirao da se radi o postojećim hidroelektranama u funkciji, a koje bi se zanovile i unapredile, zatim izgradnji dela hidroelektrana koje su na postojećim objektima vodosnabdevanja, kao i izgradnji novih hidroelektrana pored objekata EPS-a u cilju unapređenja proizvodnje postojećih hidroelektrana koje su u vlasništvu EPS.

– EPS ima cilj da u narednom periodu pored postojećih kapaciteta u proizvodnji električne energije, svoj portfolio proširi i u delu obnovljivih izvora energije – naglasio je Živković.

On je podsetio da EPS trećinu energije proizvodi iz vodnog potencijala, kao i da ima dugu tradiciju u toj oblasti.

– Male hidroelektarne koje su u vlasništvu EPS-a rade već više od sto godina, a velika hidroelektrana “Đerdap 1”, kada je napravljena pre 30 godina bila je treća hidroelektrana u svetu – kazao je Živković.

Pored planova za obnavljanje i izgradnju malih hidroelektrana, EPS sprovodi aktivnosti i na polju velikih hidroelektrana – započeta je revitalizacija hidroelektrane “Bajina Bašta”, “Đerdap”, a u toku su i aktivnosti oko revitalizacije hidroelektane “Zvornik”, ukazao je Živković.

– U planu je izgradnja novih hidroelektrana u jugoistočnoj i jugozapadnoj Srbiji, na reci Drini, Ibru i Moravi, kao i dve reverzibilne hidroelektrane “Bistrica” i “Đerdap 3” – rekao je Živković.

Izvor Agencije

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!