Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaIspitivanje usklađenosti i...

Ispitivanje usklađenosti i integrisanosti "Kolubare" i TENT-A Mogući model razvoja proizvodnje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Objedinjavanjem “Kolubare” i TENT-a u jedan proizvodni proces postigao bi se veći stepen integracije no što je u “Kostolcu” Meću radovima objavljenim u zborniku koji prati IV Simpozijum sa međunarodnim učešćem “Rudarstvo 2013”, koje je krajem maja održano na Srebrnom jezeru, našao se i rad o ispitivanju strukture usklađenosti i
stepena integrisanosti privrednih društava Rudarski basen “Kolubara” i Termoelektrane “Nikola Tesla”, čiji autori pokazuju da je stepen integrisanosti veći kod moguće integracije “Kolubare” i TENT-a, nego u Termolektranama i kopovima “Kostolac”, gde proizvodnje uglja i električne energije čine jedan sistem. Svetomir Maksimović i Snežana Lekić Kojić, ispred “Eektroprivrede Srbije”, i Igor Miljanović, sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, smatraju da je objedinjena proizvodnja električne eneregije i uglja u “Kostolcu” odlično rešenje, te, polazeći od tog primera, analiziraju moguću objedinjenost “Kolubare” i TENT-a.

U uvodnom delu rada autori podsećaju na input-output metodologiju za analizu i vođenje nacionalne ekonomije, ali i napominju da input-output analiza nije dovoljno afirmisana u inženjerstvu, dok u rudarstvu gotovo da nije primenjivana. U vremenu tranzicije, ekonomskih teškoća, globalnih restrukturiranja mineralno sirovinskog kompleksa i
turbulencija, input-output analiza može biti efikasan matematičko-modelski alat u analizi i rešavanju strukturnih privredno-ekonomskih pitanja u proizvodnji i konverziji energije uglja u električnu energiju, kao i moćno sredstvo za podršku odlučivanju, posebno u velikim rudarskim sistemima. U radu su definisane opšte pretpostavke input-output modela složenog privrednog sistema, praktična primena input-output analize na primeru “Kolubare” sa prikazom konkretnih rezultata i predloga mera u vezi sa daljom primenom ovih modela.

Kako su stalni ciljevi EPS-ovih proizvođača uglja i električne energije unapređenje poslovanja i ekonomsko-finansijskih efekata koji vode povećanju kapitala preko povećanja ekonomičnosti, produktivnosti i rentabilnosti proizvodnje, privredna društva za proizvodnju uglja i električne energije moraju izvršavati planirane zadatke, kontinualno i pouzdano snabdevati ugljem termoelektrane, industriju i domaćinstva pod
ekonomski povoljnim i ekološki prihvatljivim uslovima. Sa tih aspekata treba realizovati proizvodnju uglja i električne energije, remontovati sisteme radi očuvanja njihove proizvodne sposobnosti, realizovati investicije prema prioritetima i racionalizovati poslovanje boljim korišćenjem resura i preduzimanjem tehničko-tehnoloških i korektivnih mera.

Na bazi matrice tehničkih koeficijenata, matrice koeficijenata, matrice koeficijenata eksternih troškova i inverznih matrica ovih koeficijenata mogu se sačiniti međusektroski modeli za različite analitičko-informativne svrhe u poslovanju preduzeća. Autori navode modele nekoliko ekonometrijskih analiza za privredna društva i ispituju strukturu usklađenosti i stepen integrisanosti “Kolubare” i TENT-a. Rezultati dobijeni primenom nekih modela input-output analize
na primeru Kolubare i TENT-a ukazuju na mogućnost da se primenom međusektorske analize realnije sagledavaju međusobno veoma složene zavisnosti i uticaji unutar industrije uglja, i privrednih društava, u vreme kada se privreda Srbije nalazi u procesu restrukturiranja.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!