Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaTromesečna proizvodnja u...

Tromesečna proizvodnja u RB „Kolubara“ , Rezultati bolji od plana

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Plan uglja prebačen za pet odsto, a proizvodnja jalovine za oko sedam odsto.

Na četiri površinska kopa Rudarskog basena „Kolubara” u prvom tromesečju iskopano je 8,33 miliona tona lignita, što je za oko pet odsto više od plana.
Prema podacima Službe proizvodnje Rudarskog basena „Kolubara”, svi kopovi, osim Polja „B”, ostvarili su prebačaje planova u proizvodnji uglja. Najveća proizvodnja, veća od 3,74 miliona tona lignita, postignuta je na površinskom kopu „Tamnava – Zapadno polje”. Njihov proizvodni plan premašen je za čak 17 odsto, čime ovaj kop potvrđuje primat u proizvodnji uglja u „Kolubari”.
Na drugom tamnavskom kopu, „Veliki Crljeni”, iskopano je 1,15 miliona tona, što je za osam odsto iznad plana. U istom periodu, najveći prebačaj, od 27 odsto, beleži Polje „D”, sa proizvodnjom većom od 2,44 miliona tona uglja. Može se reći da je ovaj prebačaj uslovljen podbačajem iskopa planiranih količina uglja na Polju „B”, gde je ostvareno 44 odsto, odnosno proizvedeno je 626.157 tona uglja. Do ovakve situacije sa proizvodnjom uglja na najstarijem površinskom kopu „Kolubare” došlo je pre svega zbog problema sa ogromnom količinom međuslojne jalovine i peska u ugljenim etažama.
Za prva tri meseca, odvoz uglja prema termoelektranama „Nikola Tesla” u Obrenovcu bio je 7,5 miliona tona, što je deset odsto više od planiranih količina. Situacija je još bolja sa TE „Morava”, gde je sa isporučenih 139.086 tona lignita plan prebačen za čak 93 odsto. Pošto su deponije TE „Kolubara A” u Velikim Crljenima pune, a rad blokova ispod planiranog nivoa, 350.557 tona odveženog uglja je samo 47 odsto od planiranih tromesečnih količina.
Tokom marta, sa četiri površinska kopa put termoelektrana i široke potrošnje isporučeno je 2,64 miliona tona lignita, što je šest odsto više od bilansa. Prosečna dnevna proizvodnja iznosila je 85.000 tona uglja.
Sa prebačajem od oko sedam odsto, tromesečna proizvodnja jalovine u Rudarskom basenu „Kolubara” nalazi se u okviru planiranih količina. Na kopovima je otkopano i odloženo više od 16,67 miliona kubika otkrivke, od čega preko milion metara kubnih čini međuslojna jalovina sa kopa „Tamnava – Zapadno polje”. Samim tim, na ovom kopu postignut je i najbolji rezultat, jer je sa otkopanih 8,3 miliona kubika plan premašen za 38 odsto. Na Polju „D” postignut je prebačaj od 15 odsto, odnosno dato je oko 5,9 miliona kubika čvrste mase. Polje „B” je imalo loše rezultate i na otkrivci, 1,93 miliona kubika, što je 58 odsto manje od planirane proizvodnje.
Prema podacima dobijenim od rukovodstva najstarijeg kopa, ostvarenje bilansa uveliko otežava niz činilaca. Problem predstavlja nestabilni teren na kome radi Prvi BTO sistem, gde je neophodno prerađivanje trasa, a to dovodi do zastoja koji se opet odražavaju na postizanje proizvodnih rezultata. Ništa nije bolja ni situacija sa Drugim BTO sistemom, gde se radi sa veoma karakterističnim materijalom, teškim kako za otkopavanje, tako i za odlaganje. Do podbačaja u proizvodnji jalovine došlo je i na kopu „Veliki Crljeni”.
Plan je u podbačaju od oko 54 odsto zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa, koji su prouzrokovali duge zastoje u radu BTO sistema. Martovska proizvodnja jalovine u Rudarskom basenu „Kolubara” sa otkopanih 5,82 miliona kubika u prebačaju je za 15 odsto. Najveći proizvodni rezultat u martu, zbog odloženih remonta, postignut je na Polju „D”, gde je sa otkopanih 2,39 miliona kubika plan premašen za 62 odsto. Više od 2,54 miliona kubika otkrivke sa međuslojnom jalovinom proizvedeno je na kopu „Tamnava – Zapadno polje”, što je za 27 odsto više od plana. Polje „B” dalo je 666.652 kubika otkrivke ili 60 odsto od planiranih količina. Jalovinski sistem na Polju „Veliki Crljeni” krenuo je sa radom tek sredinom meseca, tako da je sa 217.162 kubika otkopane čvrste mase uspeo da ostvari 48 odsto od planirane proizvodnje.

Najbolji kop „Tamnava – Zapadno polje“

Najveći proizvodni rezultat beleži „Tamnava – Zapadno polje”, koja je sa više od milion tona lignita plan prebacila za 17 odsto. Međutim, zona u kojoj se radilo u martu bila je zona lošijeg kvaliteta uglja. Tako je zbog homogenizacije povećana proizvodnja na kopu Polje „Veliki Crljeni”, koji je sa iskopanih 578.390 tona uglja plan prebacio za 20,5 odsto. Na Polju „D” je u martu postignut prebačaj od 26 odsto, sa proizvedenih 808.730 tona lignita. Zahvaljujući ovako dobrim rezultatima, nadoknađen je manjak Polja „B”, gde je iskopano 199.324 tone uglja ili oko 42 odsto od planom predviđenih količina.

Izvor; Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!