Novi čelnik Plinacra smatra da je terminal za LNG na hrvatskoj obali nije moguć prije 2018. godine.
U intervjuu za ‘Poslovni dnevnik’, novi predsjednik Uprave tvrtke Plinacro, operatora hrvatskog plinskog prijenosnog sustava, mr. sc. Marin ZOVKO, dipl. oec., osvrnuo se na trenutačno stanje u tvrtki, ali i na sadašnje stanje i budućnost hrvatskog plinskog sustava. U skladu s time, novi čelnik Plinacra najprije je pojasnio zbog čega su provedene promjene na čelu tvrtke, odnosno smanjenje broja članova Uprave i naglasio da nije izgledno da će itko od tvrtke zatražiti novac za trenutačnu predizbornu kampanju (što je ranijih godina bilo uobičajeno).
No, najvažniji naglasak iz intervjua svakako je skori dovršetak izrade studije utjecaja na okoliš budućeg terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina na hrvatskoj obali Jadranskog mora, što je najavljeno za srpanj, dok su dovršetak studije izvedivosti i idejnog projekta najavljeni za kolovoz 2013. godine. Vezano uz to, konačni rok za dovršetak terminala ovisit će o tome kada će biti donesena konačna odluka o njegovoj gradnji, ali kako se radi o opsežnom projektu, njegovo dovršenje nije moguće prije 2018, odnosno 2019. Također treba reći da je za taj pripremne aktivnosti za taj projekt Plinacro osigurao bespovratna sredstva od Ulagačkog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a na izradi studije izvedivosti radi vanjski konzultanti (npr. danska tvrtka COWI).
Isto tako, novi čelnik Plinacra istaknuo je da se 2013. godine završava Drugi razvojno-investicijski ciklus hrvatskog plinskog sustava, što znači da je plin konačno stigao do Splita. Isto tako, nastavlja se rad na strateškim projektima poput spajanja na međunarodne projekte kao što su Jonsko-jadranski plinovod (IAP) i Južni tok. U skladu s time, ukupna ulaganja tijekom 2013. godine trebala bi iznositi 141 mil. kuna, dok su ulaganja u 2012. iznosila oko 105 mil. kuna. Pri tome je također naglašeno da će nastavak gradnje magistralnih plinovoda prema Dubrovniku ovisiti ponajprije o projektu Transjadranskog plinovoda (TAP) na koji bi se IAP trebao nastavljati. Isto tako, uskoro bi trebala biti osnovana i tvrtka Južni tok Hrvatska, u kojoj će ruska plinska tvrtka Gazprom imati 50% udjela i koja bi trebala ostvariti projekt spajanja hrvatskog plinskog sustava na budući plinovod Južni tok, iako je pri tome došlo do zastoja zbog još nedefiniranih odnosa Rusije i Europske unije s obzirom na odredbe Trećeg energetskog paketa.
Izvor energetika-net
