Zemlje Balkana rade na korištenju vjetra kao alternativnog izvora za proizvodnju električne energije, i u cilju ispunjavanja pristupnih zahtjeva EU, kažu stručnjaci.
„Region ima veliki potencijal za razvoj te popularno nazvane ‘zelene energije’. Iako se njome ne mogu pokriti ukupne potrebe, ona predstavlja značajnu alternativu u cilju smanjenja skupog uvoza, a i ekološki je čista,“ izjavio je za SETimes Zdravko Stefanovski, ekspert za energetiku pri makedonskom ministarstvu ekonomije.
Od Srbije i Makedonije, kao zemalja-kandidatkinja za članstvo u EU, traži se da ostvaruju 27, odnosno 21 posto od svoje ukupne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Srbija, čija je proizvodnja obnovljive energije dostigla 21 posto, sačinila je nacionalni akcioni plan u svrhu postizanja tog cilja.
„Razlika od 6 posto nadomjestit će se malim hidroelektranama, vjetrenjačama i solarnom energijom,“ izjavio je Dejan Trifunović, zamjenik ministra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore.
Naftna industrija Srbije (NIS) potpisala je u decembru prošle godine ugovor s Energowindom u cilju izgradnje parka vjetrenjača u općini Plandište.
„Ta investicija je vrijedna 160 miliona eura. Izgradit ćemo 34 vjetrenjače ukupnog kapaciteta od 102 MW. Građevinska dozvola je već nabavljena, a pregovore s bankama završavamo u martu, tako da izgradnja može početi u aprilu,“ izjavio je Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a.
U Makedoniji, energijom vjetra se može obezbijediti blizu 10 posto godišnjih potreba za strujom.
„U istočnom dijelu Makedonije, vjetrovito je 150 dana, a brzina vjetra dostiže 8 metara po sekundi,“ izjavio je Stefanovski.
Značajan korak naprijed predstavlja i investicija turske kompanije NeSa Energy u centar s vjetrenjačama u makedonskoj općini Bogdanci.
„Izgradnja planiranih 44 vjetrenjače bit će gotova u naredne dvije godine,“ izjavio je za SETimes načelnik općine Bogdanci Risto Ičkov.
U međuvremenu, nakon petogodišnjih istraživanja, Makedonske elektrane započele su s izgradnjom parka vjetrenjača vrijednog 36 miliona eura, također u općini Bogdanci, koja ima 16 vjetrenjača s kapacitetom od 37 MW.
„Mi očekujemo priliv energije u drugoj polovini ove godine. Prošle godine, [Makedonske elektrane] potpisale su ugovor s firmom Terna-Siemens iz Grčke za završetak projekta – postavljanje podstanice i prijenosnog voda kojim će se energija uvezati na makedonsku mrežu. U cilju nabavke i instalacije turbina, zaključili smo ugovor s firmom Siemens iz Danske,“ izjavio je za SETimes Mirče Kotevski, glasnogovornik te državne kompanije.
Stručnjaci su odabrali 15 potencijalnih lokacija za vjetrenjače u Makedoniji duž rijeke Vardar i duž planinskih oblasti gdje je brzina vjetra velika – i do 8,5 metara po sekundi.
Nadalje, španski proizvođač vjetrenjača Inval izjavio je kako planira izgraditi dva vjetro-parka u Štipu i Radovišu, s 37 vjetrenjača koje bi proizvodile 100 MW.
U Hrvatskoj postoji 79 vjetromotora s ukupnim kapacitetima od 131 MW, koji se nalaze u devet vjetro-parkova.
„Stvari se vrlo brzo kreću i ‘bum’ vjetroelektrana na našim obalama je tek započeo. Hrvatska je prva u Evropi po postotku dodatnih instaliranih vjetrokapaciteta u prvoj polovini 2012. godine,“ izjavila je za SETimes Nina Domazet, glavna urednica portala energetika-net.hr.
Domazetova je saopćila kako Hrvatska ove godine planira izgraditi dodatne 94 vjetrenjače i provesti šest projekata putem ulaganja u iznosu od 163 do 200 miliona eura. Do 2020. godine, očekuje se da će vjetar postati glavni alternativni izvor energije.
Za razliku od toga, prva vjetrenjača u Bosni i Hercegovini (BiH) počela je s radom krajem prošle godine u Visokom, uz odobrenje regulatorne komisije za energetiku u zemlji. Projekat vrijedi skoro 260.000 eura, a finansira ga privatna bosanska firma Suša-komerc.
„Vjetrenjača je izgrađena 2008, ali čekali smo na radnu dozvolu. Vjetar će se sve više koristiti kao alternativni izvor energije,“ izjavila je Sadeta Hadžimenahović, predstavnica firme Suša-komerc.
Izvor SETimes
