Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaKoliko košta korišćenje...

Koliko košta korišćenje resursa

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministarstvo finansija i privrede završilo je Nacrt zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. Javna rasprava je otvorena do 21. marta.

Primena novih pravila počeće sa prvim danom sledeće godine.

Privreda, međutim, u predlogu novog zakona vidi opasnost od još većih troškova. Pre svih, kompanije koje posluju u oblasti rudarstva, jer će se osnovica naknade za korišćenje mineralnih resursa drugačije određivati.

“Naš rudnik imao je prošle godine prihod od 15 miliona evra i ove godine na osnovu različitih nameta u budžet bi trebalo da uplatimo više od 4,5 miliona evra”, upozorio je Darko Vukobratović, direktor „Kontanga“.

“Sa planiranim povećanjem naknada obaveze će nam premašiti 50 odsto prihoda. Nećemo moći da izdržimo. Postoje samo dva rešenja, izbegavanje plaćanja obaveza ili gašenje kompanija. Gašenje znači gubitak 430 radnih mesta i 4,5 miliona evra za budžet. Prošle godine je već promenjena visina ove naknade sa tri na pet odsto prihoda. Ovo bi bilo drugo povećanje u kratkom roku.”

Proizvođači mineralnih voda strepe od budućih iznosa naknada za korišćenje voda. I trenutni iznosi su, kažu, preveliki.

“Angažovali smo konsultantsku kuću da uradi analizu visnine naknada u Srbiji i sada smo po iznosima drugi u regionu”, istakao je Bogdan Komlenac, iz kompanije „Knjaz Miloš“.

” Naša kompanija već sada plaća dva miliona evra godišnje. Svako dalje povećanje bi ugrozilo poslovanje. Samo „Knjaz Miloš“ među 40 proizvođača vode plaća i posebnu lokalnu taksu opštini Aranđelovac i to 500.000 evra godišnje.”

Milica Bisić, savetnik ministra finansija, međutim, objašnjava da je ideja da se nađe prava mera kako bi se racionalno koristili resursi, ali kako bi bili i konkurentni.

“Zakon neće uvesti nijednu novu obavezu za kompanije niti povećati visinu postojećih”, istakla je Milica Bisić.

“Visine naknada date u nacrtu nisu konačne i o njima je još moguće diskutovati. Jedna od novina je pravo dato kompanijama da se žale Ministarstvu finansija i privrede na iznos naknade koji im bude određene.”

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!