Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaAko promenimo propis...

Ako promenimo propis oduvaće nam milijardu evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija će ostati bez milijardu evra stranih investicija ako promeni uslove za ulaganje u vetroparkove, tvrde u Srpskom udruženju za energiju vetra (SEVEA), koje okuplja ulagače spremne da ulože milijardu evra u narednih tri do šest godina.

U Udruženju ističu da Ministarstvo energetike hoće da smanji fid-in tarifu za vetroelektrane sa 9,5 na 9,2 evrocenti, da ukine državne garancije za otkup energije iz OIE (obnovljivi izvori energije) i smanji limit za gradnju vetrenjača sa 450 na 250 megavata.

– Stručnjaci Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Svetske banke, koju je angažovalo Ministarstvo, tražili su da fid-in tarife za vetar budu više nego što je Ministarstvo predložilo. To znači da je odluka Ministarstva da favorizuje skuplje tehnologije očigledno politički motivisana. Predložene fid-in tarife čine vetroparkove neekonomičnim, a Srbija daje prednost zvaničnim proizvođačima energije i sagorevanju uglja – izričiti su u Udruženju.

Predložena cena kilovat-sata dobijenog iz vetra je 9,2 evrocenti i manja je za 45 odsto u odnosu na 13,8 evrocenti za biomasu, koju, kako tvrdi Udruženje, Vlada javno favorizuje. Kada bi Srbija ispunila svoje ciljeve u korišćenju OIE isključivo kroz biomasu umesto kroz vetar, potrošači bi, tvrde u Udruženju, tu razliku morali da plate više od 150 miliona evra godišnje.

U Ministarstvu kažu da nemaju komentar na ove optužbe i podsećaju da je reč samo o predlogu fid-in tarifa. Zorana Mihajlović, ministarka energetike, izjavila je da su pokušali da učine da svi budu zadovoljni, a da pre svega država odnosno građani imaju koristi.

Ona je rekla da će prioriteti za razvoj korišćenja OIE biti biomasa i voda, zatim geotermalna energija, pa energija vetra i Sunca.

Ministarka je naglasila da je bilo puno napada na Ministarstvo kada je reklo da će preispitati fid-in tarife, zbog čega su angažovali Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i IFC, koji su imali isto mišljenje o tarifama.

Izvor Kurir

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!