Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaMihajlović: Energetika će...

Mihajlović: Energetika će pokrenuti Srbiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Energetika, pored poljoprivrede može da bude pokretač razvoja Srbije, izjavila je ministarka energetike, razvoja i zaštite životne
sredine Zorana Mihajlović i istakla da ima dosta zainteresovanih investitora iz Narodne Republike Kine, Nemačke, Rusije, Kanade i drugih zemalja koji žele da ulažu u Srbiju.

“Znamo šta hoćemo i verujem da će te investicije biti brže nego ranije”, rekla je ministarka Mihajlović u intervjuu beogradskom časopisu na engleskom jeziku “Kord” i istakla da će Srbija nastojati da maksimalno iskoristi neiskorišćeni energetski potencijal i privuče investitore.

Uskoro Đerdap 3, Nikola Tesla 3, HE na Moravi

U dogledno vreme Srbija bi mogla postati veliko gradilište energetskih objekata, a investitori će već od sledeće godine sve potrebne papire dobijati od resornog ministarstva, najavila je ministarka.

“Kineski investitori su zainteresovani za Đerdap 3 i mi smo već obavili prve razgovore na tu temu. Očekujemo predlog memoranduma za Đerdap 3”, rekla je Mihajlović i podsetila da je sa nemačkim RWE potpisan memorandum o izgradnji termoelektrane (TE) “Nikola Tesla 3” i hidroelektrana (HE) na Moravi.

“Formirana je radna grupa i mi očekujemo da početkom godine imamo stav radne grupe kako bismo krenuli dalje, u izradu studije izvodljivosti ili predprojektnu dokumentaciju. Nakon toga sledi potpisivanje ugovora,” navela je ministarka i dodala da je u naredne tri godine realno očekivati početak radova na izgradnji termoelektrane TENT B 3 od 700 megavata.

Trebalo bi uskoro sa sigurnošću da znamo da li će kompanija “Edison” potpisati ugovor za izgradnju termoelektrane “Kolubara B”, da bi počela izgradnja te elektrane, a realno je očekivati da imamo ne samo memorandum već i ugovor vezan za izgradnju HE “Đerdap 3”, a sasvim sigurno za HE Bistrica, istakla je Mihajlović.

U planu izgradnja četiri HE na srednjoj Drini

Ministarka je napomenula da je u planu i izgradnja četiri HE na srednjoj Drini, kao i projekti izgradnje malih HE, pri čemu će se maksimalno izaći u susret investitorima da počnu grade.

“U regionu razgovaramo sa Republikom Srpskom o projektu srednje Drine koji je deo energetskog sporazuma sa Italijom i čija se ratifikacija očekuje uskoro, a sa Crnom Gorom to će verovatno biti projekti hidroelektrana Brodarevo I i Brodarevo II”, navela je Mihajlović.

Mihajlović je naglasila da je u energetici potrebna izgradnja novih objekata, otvaranje novih rudnih polja, podizanje energetske efikasnosti, iskorišćavanje neiskorišćenih hidro resursa i obnovljivih izvora energije, dok je u oblasti zaštite životne sredine neophodno hitno otvaranje reciklažnih centara i sređivanje deponija, odnosno rekultivacija postojećih deponija i otvaranje novih.

Energetski sistem u Srbiji ruiniran

Ministarka je ocenila da Srbija ima sve potencijale da bude energetski bezbedna i da izvozi struju i istakla da “smo, međutim, siromašni kada je reč o gasu ili nafti i da tu ne možemo da budemo energetski bezbedni”.

“Više od dve decenije u Srbiji nije izgrađen nijedan infrastrukturni energetski objekat, a ukupan energetski sistem je prosto rečeno ruiniran. Investitori su onemogućeni da ulažu, jer im je za pridobijanje potrebnih dozvola potrebno onoliko vremena koliko i za izgradnju objekata”, ukazala je Mihajlović.

“Dva najveća javna preduzeća iz energetike “Elektroprivreda Srbije” i “Srbijagas” su u ogromnim gubicima i kreditima. Ne zna se ko je u većem problemu, s tom razlikom da EPS ima više šanse da brže izađe na zelenu granu, jer je proizvođač električne energije,” ocenila je ministarka.

Mihajlović je dodala da ta javna preduzeća neće biti prodata, ali će biti reformisana i restrukturirana.

Od iduće godine realnije cene struje

“Cena struje mora da bude drugačija, ali onda kada država završi svoj deo posla, koji još nije uradila, a to je promena tarifnog sistema i izrada socijalne karte. Već od iduće godine možemo da govorimo i o realnijim cenama struje,” istakla je ona.

Ministarka je dodala kako analize nekoliko svetski priznatih konsultantskih kuća govore da je cena struje tek 40 odsto problema kompanije i njenog lošeg poslovanja, a ostalo je efikasnost samog poslovanja.

“Možemo mi da tražimo bilo koju cenu, ako ljudi ne mogu da je plate. Problem su i dugovi od milijardu evra, na koje ćemo obezbediti otpis kamata. Ali svima treba da bude jasno da struja i gas moraju da se plate. Daćemo mogućnost plaćanja na rate, ali ćemo insistirati na redovnosti plaćanja,” naglasila je Mihajlović.

Izvor Tanjug

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!