Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović poručila je da Crna Gora treba da zatraži međunarodnu zaštitu zbog najavljenih gradnji hidroelektrana u regionu, ukoliko su susjedne države potpisnice ESPOO konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.
Govoreći o energetskim projektima koje su najavile Srbija i Bosna i Hercegovina na Limu i Drini, o čemu nijesu zvanično obavijestile ni konsultovale Crnu Goru, Pejović je kazala da, iako susjedi nijesu potpisnici ESPOO konvencije treba iskoristiti sve diplomatske veze i medijske pritiske kako bi se riješio taj problem.
“Ukoliko su potpisale konvenciju treba tražiti i međunarodnu zaštitu, jer ne smijemo dozvoliti da crnogorski građani trpe posljedice i budu kolateralna šteta razvojnih planova nekih drugih država”, kazala je ona na koferenciji za novinare povodom Predstavljanja preporuka za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, sa osvrtom na planiranje hidroenergetskih objekata.
Međunarodni intstrumenti pritiska
Na pitanje novinara da li to znači da ako susjedi nijesu potpisnici ESPOO konvencije Crna Gora je bespomoćna i mora da trpi njihovu samovolju, Pejović je kazala da “otprilike tako ispada”.
“U tom slučaju ne možemo koristiti međunarodne instrumente pritiska koji bi mogle da nam pomognu, ali možemo koristiti sve državne instrumente i diplomatske odnose. Mi ne spriječavamo ničiji razvoj već se dogovaramo, a to možemo uraditi i mimo međunarodnih propisa.
Treba biti beskompromisan u svemu tome. Ja ne znam što Crnu Goru i građane treba da opomene nakon poplava o tome šta nam se sve može desiti pored elementarnih nepogoda, pa ne treba dodatno produkovati probleme time što ćemo ćutati na ono što nam se u okruženju dešava”, kazala je Pejović.
Koordinatorka za životnu sredinu u NVO “Grin houm” Nataša Kovačević istakla je da situaciju nastalu zbog hidroenergetskih planova država regiona traba ispitati zbog građana i države.
“Civilni sektor nije bio zadovoljan kako se radilo na planiranju hidroenergetskih objekata. Naša država kao da nema jasan pravac razvoja koji je nekada bio postavljen samim proklamovanjem Crne Gore kao ekološke države. Još nam nije jasno da li želimo da budemo država koja je izvoznik energije ili država kojoj će biti važan održivi razvoj i turizam”, ocijenila je Kovačević.
Ona smatra da je prioritetno da se saniraju gubitke u energetskoj mreži koji idu do čak 35 odsto ili se uloži u energetsku efikasnost i alternativne izvori energije.
Evropska praksa se ne poštuje
Profesor Prirodno – matematičkog fakulteta Danilo Mrdak ocijenio je da planovi u državama regiona predstavljaju primjer kako se evropska praksa i potpisani dokumenti ne poštuju.
“Da je sve to poštovano ne bismo sada bili u situaciji da moramo da pišemo kancelariji za Espoo konvenciju i da moramo da koristimo druge mehanizme. Nepoznati nam je sadržaj projekta, način gradnje i jedino što možemo da budemo zadovoljni je što se radi o projektima koji se nalaze nizvodno, tako da se nadamo da do nekih katastrofalnih posljedica ne moze doći”, kazao je on.
Kovačević je predstavila i preporuka za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu sa posebnim osvrtom na planiranje hidroenergetskih objekata, među kojima su razmatranje alternativnih rješenja, učiniti dostupnim informacije o svim troškovima i koristima projekata, kao i definisati ekološki prihvatljiv protok za opstanak živih bića.
Pejović je navela i da nije zadovoljna lošim trendom kada su u pitanju strateške procjene uticaja za prostorne, urbanističe i druge planove na lokalnom nivou.
Ubrzo tender za istraživanje nafte i gas
Pejović je pomenula i projekat istraživanja nafte i gasa na crnogorskom primorju koji je, kako je kazala, u najranijoj fazi.
“U Ministarstvu ekonomije razmatraju raspisivanje tendera za izradu strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Kada dokumentacija bude završena označiće se djelovi teritorijalnih voda u okviru kojih će se raditi istraživanja”, kazala je ona.
Kako je navela planska dokumentacija i međunarodni dokumenti obavezuju ih da prvo moraju napraviti procjene i dodatna istraživanja, a biće korišćenai međunarodna iskustva kada je procjnea uticaja na obalu u pitanju.
Izvor Vijesti
