Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Rusi samo u Srbiji većinski vlasnici gasovoda

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija je jedina među osam država koja je sa ruskim “Gaspromom” formirala zajedničko preduzeće za izgradnju gasovoda “Južni tok” kao manjinski partner.

Samo u slučaju Srbije, kompanija “Srbijagas” drži 49 odsto vlasništva zajedničkog preduzeća, dok “Gaspromu” pripada 51 odsto. U ostalim državama, taj odnos je pola-pola.

Sručnjaci upozoravaju da bi Srbija od ovog ugovora mogla da ima više štete nego koristi i pitaju zbog čega je sklopljen takav ugovor. A odgovor izgleda niko ne zna, ili neće javno da saopšti. Svako od učesnika u ovom poslu, ima svoje viđenje, ukoliko je raspoložen da o tome javno priča.

Za “Gasprom” je to “uobičajen način poslovanja u Srbiji”, kako stoji u pisanom odgovoru pristiglom iz Direktorata za informisanje komapnije, na pitanje Alekseju Mileru, koji je ugovor potpisao u ime “Gasproma”, zbog čega se pozicija Srbije razlikuje u odnosu na druge zemalje.

“Prema uobičajenoj poslovnoj praksi u Srbiji, kao i u skladu sa dogovorima sa partnerima, “Gasprom grupa” ima kontrolni paket u NIS-u (56,15 odsto), UGS Banatski dvor (51 odsto) i u osiguravajućoj kompaniji “SOGAZ Srbija” (51 odsto). Dakle, situacija u preduzeću “Južni tok Srbija” nije izuzetak na srpskom tržištu”, piše u odgovoru koji smo dobili od „Gasproma“.

Ni reči, nema po čemu se Srbija razlikuje od Hrvatske, Bugarske ili Mađarske, ili drugih zemalja koji imaju ugovor pola-pola.

Razloge za ovakav dogovor ne zna ni srpski premijer Ivica Dačić, ali zna da je “dogovor postignut u vreme Koštuničine vlade, kada je Tadić bio predsednik”.

– Mi stalno prihvatamo dogovore prethodne vlade, kao što je sada i pitanje dogovora oko Kosova. Ne možete sada reći da ne važi taj dogovor. Ne vidim da je u tome problem jer u samom odlučivanju obe strane su ravnopravne – kaže Dačić za “Blic”.

A Boris Tadić, koji je kao predsednik Srbije sa ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedevim decembra 2008. godine potpisao takozvani krovni politički sporazum kao garant za izgradnju gasovoda, rekao je nedavno za Radio “Fokus”, da Srbija nije imala snage da se izbori za drugačiji ugovor.

– Nismo u EU i nismo pošli u razgovore sa pozicija velike snage. A Rusija nije našla za shodno da imamo isti broj akcija – rekao je Boris Tadić.

Stručnjaci ne negiraju da će Srbija imati koristi od izgradnje gasovoda, ali ocenjuju da se može dogoditi da ima više štete, pre svega, kako kaže Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja, zbog nedefinisanih odnosa oko naplate tranzita gasa kroz deo gasovoda koji ide kroz Srbiju.

Razloga za ovakav dogovor, koji nije najpovoljniji za Srbiju, ekonomista Ljubomir Madžar vidi i u srpskom dugu Rusiji od oko 30 miliona dolara za ranije isporučeni gas.

“Blic” je pokušao da odgovore na ova pitanja dobije i od Dušana Bajatovića, direktora “Srbijagasa”, od Petra Škundrića, bivšeg ministra energetike, kao i od doskorašnjeg ruskog ambasadora Aleksandra Konuzina, ali niko od njih nije želeo da priča na temu “Južnog toka”.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!