Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaTreba li Srbiji...

Treba li Srbiji nuklearka?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija će 2015.godine preispitati odluku o moratorijumu na izgradnji nuklearne elektrane, izjavio je nedavno predsednik SANU akademik Nikola Hajdin.

Tom izjavom ponovo se otvora priča o mogućnosti da se na ovim prostorima gradi nuklearna elektrana, iako smo se nakon Fokušime radovali što je nema na našoj teritoriji.

Stučnjaci su tada upozorili da za radost nema mesta jer Srbija u svom okruženju ima čak 15 nuklearnih elektrana te bi posledice svake eventualne havarije vrlo brzo, najviše za jedan sat, stigle do nas noseći sa sobom i sve što jedan nuklearni akcident može da proizvede.

Grupa profesora Naučnog instituta “ Vinča” već dvadesetak godina pokušava da utiče na ukidanje moratorijuma, koji je još nekadašnja SFRJ uvela posle apokaliptične nesreće u Černobilu 1986. godine.

S druge strane su ekolozi, koji tvrde da nam nuklearka nije potrebna jer bi naše tlo dovela na rub katastrofe, kako zbog radijacije tako i problema sa skladištenjem opasnog radioaktivnog otpada.

Nakon izjave akademika Hajdina nastaviće se sporenje naučnih radnika i ekologa, a realno, Srbija nije ni blizu, čak i kada bi ukinula moratorijum, da izgradi nukelarku na svojoj teritoriji jer bi to trajalo najmanje 15 godina i trebalo bi mnogo novca.

Naime, računica nuklearaca je jasna: izgradnja nuklearne elektrane, poput one u Krškom, koja je smatra starijom, košta oko dve milijarde dolara.

Pored toga ona godišnje proizvede 500 kubnih metara niskog i srednjeg radioaktivnog otpadnog materijala koji se negde mora skladištiti, a izgradnja skladišta ili transport u neku drugu državu je, takođe, veoma skupo.

Veliko je i pitanje da li u Srbiji treba razmišljati o ukidanju moratorijuma na izgradnju nukleranih elektrana to u trenutku kada su skoro sve evropske države, koje ih imaju, odlučile da ih ugase odmah nakon zemljotresa i cunamija u Japanu. J

Jer, nukelarne elektrane u Evropi, i pored toga što prolaze kroz rigorozne mere ispitivanja i održavanja, ne bi izdržale ozbiljan zemljotres pa se ne znaju ni posledice potresa ili nekog druge prirodne nepogode.

Izvor B92

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!