Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaTreba li Srbiji...

Treba li Srbiji nuklearka?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija će 2015.godine preispitati odluku o moratorijumu na izgradnji nuklearne elektrane, izjavio je nedavno predsednik SANU akademik Nikola Hajdin.

Tom izjavom ponovo se otvora priča o mogućnosti da se na ovim prostorima gradi nuklearna elektrana, iako smo se nakon Fokušime radovali što je nema na našoj teritoriji.

Stučnjaci su tada upozorili da za radost nema mesta jer Srbija u svom okruženju ima čak 15 nuklearnih elektrana te bi posledice svake eventualne havarije vrlo brzo, najviše za jedan sat, stigle do nas noseći sa sobom i sve što jedan nuklearni akcident može da proizvede.

Grupa profesora Naučnog instituta “ Vinča” već dvadesetak godina pokušava da utiče na ukidanje moratorijuma, koji je još nekadašnja SFRJ uvela posle apokaliptične nesreće u Černobilu 1986. godine.

S druge strane su ekolozi, koji tvrde da nam nuklearka nije potrebna jer bi naše tlo dovela na rub katastrofe, kako zbog radijacije tako i problema sa skladištenjem opasnog radioaktivnog otpada.

Nakon izjave akademika Hajdina nastaviće se sporenje naučnih radnika i ekologa, a realno, Srbija nije ni blizu, čak i kada bi ukinula moratorijum, da izgradi nukelarku na svojoj teritoriji jer bi to trajalo najmanje 15 godina i trebalo bi mnogo novca.

Naime, računica nuklearaca je jasna: izgradnja nuklearne elektrane, poput one u Krškom, koja je smatra starijom, košta oko dve milijarde dolara.

Pored toga ona godišnje proizvede 500 kubnih metara niskog i srednjeg radioaktivnog otpadnog materijala koji se negde mora skladištiti, a izgradnja skladišta ili transport u neku drugu državu je, takođe, veoma skupo.

Veliko je i pitanje da li u Srbiji treba razmišljati o ukidanju moratorijuma na izgradnju nukleranih elektrana to u trenutku kada su skoro sve evropske države, koje ih imaju, odlučile da ih ugase odmah nakon zemljotresa i cunamija u Japanu. J

Jer, nukelarne elektrane u Evropi, i pored toga što prolaze kroz rigorozne mere ispitivanja i održavanja, ne bi izdržale ozbiljan zemljotres pa se ne znaju ni posledice potresa ili nekog druge prirodne nepogode.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!