Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaGrejanja će biti,...

Grejanja će biti, ali po višoj ceni

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Radijatori će u domaćinstvima koja zavise od toplana i ove zime biti topli, uveravaju stručnjaci, jer će toplane biti snabdevene potrebnim gasom i mazutom. Međutim, prema nagoveštajima, oko 600.000 domaćinstava u Srbiji koja se greju na takav način mogu da očekuju da će im mesečni troškovi po tom osnovu biti veći.

Toplane će potrebnu količinu energenata obezbediti iz Robnih rezervi jer se zbog naraslih dugova još nisu oporavile. One ukupno duguju oko 18 milijardi dinara, dok su potraživanja po osnovu neplaćenih računa za grejanje od građana i privrede čak 17 milijardi. Čak petinu, prema procenama, neće moći da naplate. Zato su, pored zahteva za nove količine, Robnim rezervama uputile i onaj da 42.000 tona mazuta pozajmljenog prošle zime vrate tek za godinu dana.

– Pozajmljene količine toplane nisu vraćale na vreme zbog niskih i neadekvatnih cena grejanja, koje čak ne mogu uvek ni da se naplate – kaže za ”Blic” Dejan Stojanović iz Agencije za energetiku i poručuje da će grejanja ove sezone biti.

Problem je, kako kaže, i nastao jer cene grejanja do sada nisu mogle da prate direktne troškove toplana za energente, električnu energiju, vodu i hemijsku pripremu vode za taj sistem.

I Milovan Lečić, direktor udruženja “Toplane Srbije”, uverava da će grejanja sigurno biti.

– Sada je pitanje koliko će se uraditi na racionalnosti. Velika su dugovanja toplana prema dobavljačima, kao i njihova potraživanja koja ne mogu da naplate. Uz to, oko 20 odsto potraživanja je potpuno nenaplativo – ističe Lečić.

Milan Stošić, direktor Toplane Šabac, kaže za “Blic” da u ovom trenutku nema većih najava povećanja cena, ali da bi se to uskoro moglo očekivati.

– „Srbijagas“ je uputio zahtev za povećanje cene gasa, ali to se može očekivati tek posle Nove godine. To će biti povod da većina toplana zatraži povećanje svojih usluga za grejanje. Svako poskupljenje toplanama mora da odobri lokalna samouprava, pa zato mora da postoji argument za takav potez – smatra Stošić i ne isključuje mogućnost da će neke toplane i ranije pokušati da podignu cene.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!