Kroz četiri dana, 10. rujna, zatvara se javna rasprava o novom Zakonu o energiji – krovnom energetskom zakonu kojim se usklađujemo s EU, a koji hrvatskim potrošačima donosi potpuno nova pravila »igre« i, lako moguće, još više cijene energenata. Vlada RH, prije svega, na poskupljenje energenata – struje, plina, topline i ostalog – više neće moći utjecati, kao do sada, odnosno neće ih moći odgađati, ublažiti, potpuno odbijati ili »amenovati«.
Jedini regulator na tržištu postaje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) kojoj će energetski subjekti, dakle HEP, Ina, toplane i ostali »igrači«, predlagati svoje cijene, poskupljenja, a ona ih prihvaćati ili odbijati. Ili, kako to i službeno stoji u prijedlogu zakona, donošenje cijene ili tarife prema metodologijama, prenosi se s Vlade RH na energetske subjekte, uz odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije. Sukladno pravilima EU-a, uvodi se, međutim, i kategorija zaštićenih kupaca – socijalnih slučajeva i onih sa teškim zdravstvenim problemima, koji će struju i plin, te toplinsku energiju, plaćati jeftinije.
Makar se od energetskih subjekata na tržištu neslužbeno može čuti kako novi zakon nije i uvertira u nova poskupljenja energenata, jer, dapače, otvara vrata konkurenciji pa su zato moguća i pojeftinjenja struje, plina i ostalog, iz udruga za zaštitu potrošača upozoravaju kako nas sigurno očekuju više cijene!
»Apsolutno! Zbog lošeg poslovanja energetski su subjekti nagomilali gubitke, i sada će moći raditi što žele. HERA još uvijek nije ni blizu prave, neovisne regulatorne agencije koja će se tome suprotstaviti, što je već pokazala prilikom posljednjeg, svibanjskog poskupljenja električne energije i plina. Cijene su tada neopravdano visoko, ali i zakonski upitno povećane«, ističe Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača. U dolazak konkurencije, zahvaljujući kojoj bi cijene onda i pale, on ne vjeruje. Kako pojašnjava, upravo su u svibnju zatvorena vrata HEP-ovoj konkurenciji, jer su u cijeni struje poskupjele stavke za prijenos i distribuciju, koje mogu ostati isključivo državni, ali ne i stavka namijenjena proizvodnji odnosno opskrbi, u koje konkurencija može ući. S ovako niskim cijenama, ona za to neće imati interesa.
Najznačajnije poskupljenje, smatra Kurtović, može se očekivati na računima za grijanje.
»Do sada su odluku o zahtjevima toplana za poskupljenjem donosile lokalne samouprave, što više neće biti slučaj, već će o tome odlučivati HERA. Budući da je HEP Toplinarstvo unatrag šest godina nagomilao gubitak od preko milijarde kuna, nema sumnje da će upravo u toplinarstvu biti i velikih poskupljenja«, uvjeren je Kurtović.
Ulaskom u EU, kaže to i novi zakon, čeka nas i uvođenje trošarina na električnu energiju i plin, koje sada ne plaćamo, a koje će sigurno dodatno poskupjeti ove usluge.
Kad su u pitanju zaštićeni kupci, kaže prijedlog novog zakona, Vlada će utvrđivati kriterije za stjecanje tog statusa, kao i mjere zaštite radi njihove pouzdane opskrbe.
Status ugroženog kupca imat će primatelji socijalne pomoći, ali i osobe lošeg zdravstvenog stanja kod kojih može nastupiti ugroženost života ili zdravlja zbog ograničenja ili obustave opskrbe energijom, dakle priključeni na aparate i slično. Vlada će tek utvrditi opseg njihovih prava, primjerice hoće li minimalni »paket« energenata uopće plaćati, po kojim cijenama, i tome slično.
Izvor Seebiz
