Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeSrbija: Kiril Kravčenko...

Srbija: Kiril Kravčenko nema poverenja u Srbe

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Ako je suditi po postavljenjima na položaje direktora i top menadžmenta stranih kompanija koje posluju u Srbiji, uočljiv je jedan popriličan paradoks za dobar deo javnosti.

Zapadne kompanije mahom na čelo svojih filijala u Srbiji postavljaju lokalne kadrove, državljane Srbije koji su na zadovoljavajućem ekspertskom nivou, sa ozbiljnim poznavanjem lokalnih političkih, ekonomskih, društvenih i svih drugih relacija koje su neophodne za uspešno rukovođenje kompanijom u jednoj stranoj zemlji. Očigledno takva praksa nije u pitanju kada je reč o ruskim kompanijama.

Najveća i najvažnija ruska kompanija je svakako „Gasprom“, energetski gigant, koji je preko svoje ćerke firme„Gaspromnjeft“ postao većinski suvlasnik „Naftne industrije Srbije“.

Poslednje promene zakona koje se odnose na rad akcionarskih društava nametnule su usklađivanje organizacija samim time i u NIS-u.

Nekadašnji Upravni odbor danas se zove Bord direktora, a ono što je nekad bio Izvršni odbor danas se zove Savetodavni odbor.

U svakom slučaju, Savetodavni odbor okuplja top menadžment i predstavlja telo najviših rukovodioca NIS-a i prvih saradnika generalnog direktora Kirila Kravčenka.

Ono što je neuobičajno jeste da među 15 članova Savetodavnog odbora NIS-a danas nema nijednog državljanina Srbije.

Da paradoks bude veći, NIS nije u stoprocentnom vlasništvu „Gaspromnjefta“, već samo u delu njihovih 56 odsto akcija NIS-a, dok je Republika Srbija i dalje vlasnik 29 odsto odsto akcija.

Da sadašnji članovi Savetodavnog odbora poseduju znanja i iskustva koja su bolja i kompetitivnija za rukovođenje svim linijama rada NIS-a, koji broji više od deset hiljada zaposlenih građana Srbije, teško je i zamisliti.

Ako nisu u pitanju znanja, veštine, kvalifikacije, pitanje je zašto danas u Savetodavnom odboru Kiril Kravčenko nema nijednog državljanina Srbije.

Jedini logičan odgovor je da dakako ne veruje Srbima. To što on ne veruje srpskim kadrovima manji je problem od činjenice da se vlada Mirka Cvetkovića nije upitala kao drugi akcionar po veličini u NIS-u ko to vodi NIS i kako ga vodi.

Otuda i svih 15 članova Savetodavnog odbora sa pretežno ruskim, ali ima i članova sa drugim pasošima.

Prvi Kravčenkov zamenik Nikolas Petri, zadužen za procenu i analizu investicionih projekata, kontrolu projekata i strateško planiranje investicija, diplomirao je humanitarne nauke u oblasti filozofije na univerzitetu Harvard 2002. godine. Kako „Akter“, saznaje Petri je od 2006. do 2009. godine radio u odeljenju za investicije u ruskoj petrohemijskoj kompaniji „Sibur“, koja je pod većinskom kontrolom „Gasproma“, i koju sačinjavaju 34 petrohemijske fabrike.

Za „Sibur“ se prvi put čulo u Srbiji kada se „Gaspromnjeft“ zainteresovao za kupovinu pančevačke „Petrohemije“. Stručnjaci „Sibura“ trebalo je da ispitaju proizvodne potencijale kompanije u Pančevu. Petri je od aprila 2012. godine imenovan za člana Nadzornog odbora „HIP-Petrohemije“.

Igor Tarasov, takođe zamenik generalnog direktora, u NIS-u je zadužen za bezbednost, odnosno upravljanje ekonomskom i informacionom bezbednošću i obezbeđivanjem režima bezbednosti. Tarasov u poslovima državne bezbednosti ima 38-godišnje iskustvo, a u dva mandata službovao je u Ambasadi Ruske Federacije u Beogradu od 1994. do 1999. godine, i od 2001. do 2006. godine kada je obavljao poslove prvog sekretara ambasade u Beogradu.

Finansije, ekonomiku i računovodstvo u NIS-u vodi Anton Fjodorov, specijalista za nacionalnu ekonomiju i pravo. I on kao i Petri dolazi iz kompanije „Sibur“ sa mesta finansijskog direktora, a taj posao je obavljao i u „Moskovskoj rafineriji“.

Za direktora za pravna i korporativna pitanja u novembru 2010. godine imenovan je Sergej Fominih, koji je više od sedam godina radio kao saradnik u međunarodnim pravnim konsalting kompanijama. Timu menadžera NIS-a pridružio se 2009. godine kao direktor Direkcije za pravni monitoring.

Jedan od zamenika generalnog direktora Kirila Kravčenka je i Dmitrij Fomenko, rukovodilac sektora za organizacione poslove. Iskustvo je sticao, prema informacijama kojima „Akter“ raspolaže, kroz vlastiti biznis u domenu ljudskih resursa, iako je završio Moskovski fakultet za metale i smese. Bio je zamenik generalnog direktora za organizaciona pitanja jedne od grupa naftne kompanije koja je zajedničko preduzeće „Gaspromnjefta“ i vlade Moskve.
Zamenik generalnog direktora za spoljne veze i odnose sa državnim organima je Evgenij Kudinov, dakle još jedan Rus, a zanimljivo je da čak ni direktor za odnose sa javnošću nije državljanin Srbije. Tu funkciju obavlja Svetlana Vičerova, koja je karijeru stručnjaka za odnose sa javnošću započela 2005. godine u rusko-britanskoj naftnoj kompaniji TNK-VR.

Član savetodavnog odbora Kirila Kravčenka, specijalista u oblasti marketinga, Dmitrij Mirsaitov prošle godine počeo je sa radom u Srbiji i to kao zamenik generalnog direktora, zadužen za materijalno-tehničko i servisno obezbeđenje. I on je kao i Vičerova radno iskustvo sticao u jednoj od firmi iz grupe rusko-britanske naftne kompanije TNK-VR.

Rudarski inženjer Rišat Islamov, izvršni direktor bloka „Istraživanja i proizvodnje“ do dolaska u NIS radio јje u kompaniji „Rosnjeft–Krasnodarnjeftegas“ najpre kao glavni inženjer, a onda i kao v.d. generalnog direktora istog preduzeća.

Rukovodilac bloka „Promet“ je Aleksandar Malanin, diplomirani ekonomista, koji se osim u Moskvi školovao i u Koblencu u Nemačkoj. Radio je na poziciji finansijskog menadžera u moskovskim predstavništvima kompanija „Uni-Baltic Oy Ltd.“ i „Roskan Shipping AB“, koja su realizovala spoljnotrgovinske operacije u naftnom segmentu ruske privrede.

Od avgusta prošle godine rukovodilac bloka „Prerada“ u NIS-u je Viktor Slavin, stručnjak za hemijsku tehnologiju prirodnih energenata i ugljeničnih materijala, ali i za finansije i kredit. Radio je u preduzećima kompanije „Lukoil“ u Nižnjem Novgorodu i Odesi.

Izvršni direktor bloka „Energetika“ je Aleksej Belov. Prema saznanjima „Aktera“, reč je o specijalisti za „nuklearne elektrane i instalacije“, koji je 2001. godine završio Toljatinsku akademiju rukovodstva prema programu pripreme rukovodilačkih kadrova za državne strukture Ruske Federacije. Pre pet godina dodeljena mu je akademska titula kandidata tehničkih nauka.

Od februara ove godine direktor funkcije interne revizije u kompaniji NIS je Kazahstanac Vadim Valentinovič Smirno. Osim visokog obrazovanja u oblasti finansija i revizije, Smirno je završio Diplomatsku akademiju 1994. godine u Moskvi. Od 1991. godine do 1998. godine kao službenik Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije obilazio je zemlje Balkana, potom šest godina bio predstavnik „Aeroflota a.d.“ za Balkan, i dve godine rukovodilac odeljenja za kontrolu devizno-finansijskog poslovanja inostranih predstavništava te ruske aviokompanije.

Članovi savetodavnog odbora generalnog direktora NIS-a Kirila Kravčenka su i Amerikanci Džon Smol, izvršni direktor bloka „Servisi“ koji čine naftni servisi, tehnički servisi i transport, i David Alison, direktor direkcije za HSE.

Nema sumnje da, sudeći po sastavu Kravčenkovog savetodavnog odbora, Rusi kao većinski vlasnici NIS-a sprovode interese svoje države i poslovne ciljeve. To je u redu. Nema sumnje da državni interes Srbije, kao drugog akcionara u NIS-u sa 29 odsto akcija, mora da bude interes građana da jeftino kupuju kvalitetno gorivo, a da NIS bude poslovno uspešan i dobar poreski obveznik. U kojoj meri je vlada Mirka Cvetkovića sprovodila te državne interese kada je NIS u pitanju možemo samo da pretpostavimo, opet sudeći po sastavu Savetodavnog odbora u kome nema nijednog državljanina Srbije.

Izvor Akter

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Panel diskusija: Energetske zajednice građana nakon godinu dana: U potrazi za procedurom

Centar za unapređenje životne sredine organizuje panel diskusiju pod nazivom „Energetske zajednice građana nakon godinu dana: U potrazi za procedurom“, koja će biti održana u četvrtak, 11. decembra, od 18.00 do 19.30 časova, u Prostoru Miljenko Dereta (Dobračina 55,...

Elnos Srbija gradi mrežnu konekciju za najveći vetropark na Balkanu

Elnos Srbija potpisao je ugovor sa kompanijom Sinohydro Corporation Limited, podružnicom PowerChina, za učešće u izgradnji vetroparka Vetrozelena, koji će postati najveća samostalna vetroelektrana na Balkanu. Projekat će imati ukupni instalirani kapacitet od 300 MW, sa 48 turbina snage...

Rumunija: GE Vernova će isporučiti 42 turbine za drugi vetropark kompanije Greenvolt

GE Vernova je postigla novi ugovor za isporuku turbina za drugi vetropark kompanije Greenvolt Power u Rumuniji, čime se jača prisustvo portugalske grupe na brzo rastućem tržištu obnovljive energije u zemlji. U okviru ugovora, GE Vernova će isporučiti, instalirati i...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!