Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

NIS traži naftu po Srbiji, Mađarskoj, Rumuniji…

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Od kako je nedavno generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko najavio da se do 2020. Godine planiraju investircije od oko šest milijardi evra, postavlja se pitanje gde će se investirati i koji se rezultati očekuju od toga.

Po njegovim rečima, ulaganja su planirana u razvoj i modernizaciju poslovanja, povećanje proizvodnje, istraživanje nafte i gasa i širenje malopradajne mreže. Da li će se planovi i istvariti pokazaće vreme, ali je izvesno je da se, od kako je ruska kompanija  „Gaspromnjeft” postala većinski vlasnik NIS – a, mnogo toga se promenilo. Povećana je efikasnost rada, a značajna sredstva, u skladu sa potpisanim kupoprodajnim ugovorom, uložena su u modernizaciju rafinerijskih postrojenja, pre svega u Pančevu.

Ulaganja će se nastaviti i u narednom periodi jer u naredne tri godine u NIS – u planiraju da u razvoj i modernizaciju poslovanja godišnje ulažu po 500 miliona evra, a biće investirano u sve oblasti rada. Naime, planirano je da se 30 odsto sredstava uloži u preradu, ista količina u istraživanje i proizvodnju, dok je za promet namenjeno 40 odsto sredstava.

Osim planova vezanih za relativno blisku budućnsot, u NIS – u su već napravljeni i planovi do 2020. Godine. Tako je plan da rezerve nafte i gasa budu 10 puta veće od tekuće proizvodnje, koja bi, umesto sadašnjih 1, 7 milion tona godišnje, trebalo da dostigne nivo od oko pet miliona tona godišnje. Kako je  „Dnevniku” potvrđeno u NIS – u, da bi se ovaj strateški cilj i realizovao, potrebno je daleko više ulaganja od onih koja su uložena u modernizaciju i rekonstrukciju rafirenije nafte u Pančevu, pa će posle 2015. Godine NIS povećati nivo godišnjih investicija na milijardu evra godišnje. Kako bi povećali sirovnisku bazu, NIS je, pored panonskog basena, istraživanja nafte i gasa usmerio ka potencijalnim lokacijama južno od Save i Dunava, dok je zajedno s partnerima, u toku realizacija projekata istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u regionu – u Republici Srpskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Po svemu sudeći NIS, za razliku od drugih naftnih kompanija u okruženju, koje poseduju rafinerije ali ih zatvaraju, ne samo da ne planira zatvaranje prerađivačkih kapaciteta, već naprotiv, ulaganje u njih kako bi se derivati izvozili na druga tržušta, pa će od 2015. Godine oko 95 odsto sredstava, od planiarnih milijardu evra godišnje, biti uloženo u proizvodnju.

Prvi korak ka povećanju proizvodnje i, što je još značajanije, proizvodnje goriva evropskog kvaliteta već je napravljen, jer se puštanje u rad savremenog postrojenja u rafineriji u Pančevu očekuje u oktobru, dok se početkom naredne godine planira početak modernizacije rafinerije u Novom Sadu. Puštanjem u rad rafineriskog psotrojenja u Pančevu NIS u potpunosti preći na proizvodnju motornih benzina i evro dizela sa sadržajem sumpora koji odgovara ekološkim zahtevima Evropske unije, a zahvaljujući ulaganju u modernizaciju postrojenja u Pančevu, u NIS – u očekuju da će steći lidersku poziciju na regionalnom balkanskom tržištu naftnih derivata.

Uz to, modernizacija rafinerije u Pančevu obezbeđuje i pozitivan pomak u obezbeđenju energetske stabilnosti Srbije, a zahvaljujući poštovanju svih ekoloških zahteva značajno će se poboljšati i stanje u oblasti zaštite životne sredine. Proizvodnjom derivata evropskog kvaliteta biće otvrena i vrata za izlazak NIS – a na druga tržišta, jer će se povećanjem prerađivačkih kapaciteta proizvoditi više derivata nego što je potrebno za domaće tržište. To će omogućiti da se pored na domaće tržište, gorivom koje ispunjava evropske norme, snabdevaju i tržišta u regionu. U tom pravcu NIS je krenuo već prošle godine jer je započeto širenje maloprodajne mreže u regionu, pa u Bugarskoj i Bosni i Hercegovini već poseduje nekoliko benzinskih pumpi, a do kraja ove godine planirano je formiranje efikasne mreže maloprodajnih objekata preko kojih će NIS plasirati dodatne količine goriva.

Izvor Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!