Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeGradnja hidroelektrana je...

Gradnja hidroelektrana je hrvatski strateški interes

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Gradnja hidroelektrana trebala bi biti hrvatski strateški interes rekao je Dragan Marčinko iz Centra za praćenje investicija u energetskom sektoru Vlade na drugoj panel raspravi u nastavku Prve regionalne konferencije o energetskoj budućnosti.

Upozorio je kako će potrošnja energije u budućnosti rasti, te da 50 posto energije uvozimo s tendencijom rasta uvoza. Taj negativni trend možemo promijeniti upravo gradnjom hidroelektrana smatra Marčinko, tim više što bi one bile 85 posto hrvatski proizvod.
– Sve odluke moramo donositi sami i to brzo i voditi interesa o vlastitoj industriji, jer jedino tako će se dogoditi razvoj, dodao je. Napomenuo je kako dosadašnjim tempom nećemo daleko stići jer nam je zakonska regulativna nesređena, a prostorni planovi neusklađeni odnosno i dalje nam je glavna prepreka za razvoj i investicije – birokracija.

Pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić ustvrdio je kako su se stvari počele mijenjati te da je nova Vlada napravila više u šest mjeseci nego što se radilo u proteklih pet godina.
– Strategiju imamo, ali nemamo akcijske planove, priznao je ipak te istaknuo kako je cilj Vlade da umjesto neto uvoznika postanemo neto izvoznik električne energije poput BIH-a.  

Branko Radošević iz HROTE (hrvatski operator tržišta energije) rekao je kako zapreke stvaramo mi sami. Te zapreke, smatra, proizlaze iz nerazumijevanja procedura i pravila te iz sukoba interesa. Upozorio je i kako je čista fama da ‘Zeleni’ priječe energetske projekte.

– To nije istina, oni samo ukazuju na prihvatljivost tehničkih rješenja i traže ona koja zadovoljavaju ekološke kriterije. No investitorima to često poskupljuje investiciju i produžuje rok gradnje. Zato kod razvoja energetskih projekata odnos investitora prema institucijama i zainteresiranima od početka mora biti transparentan. Tako se gradi povjerenje, pojasnio je Radošević.

Ivica Jakić iz švicarske energetske tvrtke Alpiq upozorio je kako se Hrvatska nalazi u energetskom paradoksu; imamo stručnjake, inženjere, institute, proizvođače električne opreme, dakle sve potrebno da napravimo svaki projekt, ali do sada ništa nismo realizirali. Kako je moguće da je BIH-a izvoznik električne energije, a nema niti jedan institut, a mi tek o tome razmišljamo, upitao je Jakić.

Spomenuo je i slučaj bioelektrane koja se trebala graditi u Velikoj Gorici, ali koje su odbile lokalne vlasti, iako je bila riječ o dobrom projektu koji je trebao biti hrvatski proizvod i zaposliti puno ljudi.

Anton Kovačev iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) rekao je kako su 360 milijuna kuna odobrili za 32 projekta iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Svi koji su zainteresirani i imaju takve projekte mogu se javiti, poručio je; kamata je četiri posto godišnje a rokovi vraćanja kredita su od 4 do 12 godina.

Izvor liderpress

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!