Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

EPS prema EU standardima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Energetska efikasnost naš je najveći resurs, veći od uglja, vode, vetra, solarne energije. Razvojem projekata koji povećavaju energetsku efikasnost dobija se najviše energije. I kako tvrdi generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković, cela strategija EPS bazirana je na tom konceptu.

Nije to samo manji utrošak goriva već i smanjenje emisija štetnih materija i usvajanje EU standarda zaštite životne sredine. U domenu proizvodnje svi novi blokovi koje ćemo praviti projektovani su u takozvanim naprednim tehnologijama visoke energetske efikasnosti. To se najbolje videlo na primeru Novog Sada u TE-TO, koji je sa starom tehnologijom u režimu proizvodnje imao efikasnost do 35 odsto, dok će nova jedinica koju budemo pravili imati i do 60 odsto, a u kombinovanom režimu i do 90, rekao je Marković.

Podsećanja radi, energetska efikasnost TENT 3 biće 43, a sadašnje tehnologije postižu maksimum 35 odsto.

Inače, remontna sezona u EPS počela je 7. marta, a kapitalnim remontima od 2001. do 2011, kroz remonte i rehabilitacije, dobijeno je povećanje energetske efikasnosti – to može da se izrazi kao rad novog bloka od 850 megavata koji proizvodi 365 dana godišnje, objasnio je čelnik EPS-a.

U Obrenovcu je svojevremeno padao crni sneg, vetar je navlačio pepeo s deponije. Ali nove tehnologije koje smo uveli to su sasvim eliminisale i ljudi su zaboravili na to. Obrenovac je sada čist grad. Uz to, smanjili smo zagađenje podzemnih voda, jer su sve štetne materije izlazile iz deponija u Dunav u Kostolcu i u Savu u Obrenovcu, podsetio je Marković.

Prema njegovim rečima, samo tehnologija koja je uvedena u termoelektrane za 10 puta je smanjila emisije štetnih materija.

U nizu ekoloških projekata EPS-a je i izgradnja vetroparka u Kostolcu. Lokacija je u vlasništvu ovog preduzeća, a ogledna analiza pokazala je da će za početak biti moguća proizvodnja od 30 megavata, s mogućnošću širenja do 200 megavata.

Bio nam je izazov da uz mnoštvo privatnih investitora koji su dobili dozvole za 2.400 magavata započnemo svoj ekološki projekat. Zasad nijedna privatna vetrenjača nije zaživela, istakao je Marković i dodao da se u Nacionalnom parku Mokra Gora planira projekat sa Kusturicom iz domena obnovljivih izvora.

Vrlo brzo počeće da radi mala HE, planira se izgradnja solarnog parka i osnivanje centra za obnovljive izvore energije u Srbiji zajedno sa SANU.

Izvor Kurir-info

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!