NaslovnaAktuelnosti iz Energetike„Kolubara“: Dobit od...

„Kolubara“: Dobit od dve milijarde dinara

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

 

Svaki drugi kilovat struje u Srbiji proizvodi se od uglja sa površinskih kopova Rudarskog basena „Kolubara“, koji je prošle godine ostvario dobit od dve milijarde dinara. Proizveden je 31 milion tona uglja – apsolutni rekord u šest deceniji dugoj istoriji srpskog energetskog giganta, a rudari „Kolubare“ nisu poklekli ni zimus, za vreme ljutih mrazeva, kada su nadljudskim naporima uspeli da očuvaju stabilnu proizvodnju struje, zbog čega su odlikovani Zlatnom medaljom.

Kolubara“ je lane u mašine, opremu, nove površinske kopove uložila sopstvenih 80 miliona evra. Planiraju da investicije dostignu čak 150 miliona evra godišnje, od čega će čak dve trećine novca obezbediti „Kolubara“, a ostatak povoljni krediti.

– Bili smo suočeni sa veoma ozbiljnim pitanjima gde i kakvom opremom kopati ugalj, jer su postojeći površinski kopovi završili svoj radni vek, a naročito kako za sve to obezbediti novac – kaže Nebojša Ćeran, generalni direktor Rudarskog basena „Kolubara“. – Morali smo, zato, prošle godine da počnemo dugo odlaganu selidbu naselja Vreoci sa više od 1.000 domaćinstava, ispod kog su rezerve uglja za narednih pola veka, a sredstva za nabavku nove opreme obezbedili smo isključivo uštedom i to u situaciji kad je cena struje ubedljivo najniža u okruženju.

Prvi čovek „Kolubare“ podseća da je, praktično, izmeštanje groblja u Vreocima, lane, počelo u poslednjem trenutku. Da to nije učinjeno, ne bi bilo dovoljno uglja za rad Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, pa bi se Srbija, kaže Ćeran, vrlo brzo suočila sa ozbiljnim manjkom od čak dve milijardne kilovat-časova struje, koju bi morala da uvozi, što bi koštalo više od 150 miliona evra.

– Stranim kreditom biće finansiran postupak homogenizacije uglja, koji je ocenjen kao „zeleni projekat“, prvi koji će biti primenjen u Elektroprivredi Srbije – kaže Ćeran. – U pitanju je postupak poboljšanja kvaliteta uglja koji je osmislio Rudarski fakultet u Beogradu, čime će biti izbegnuti problemi u radu termoelektrana, ali i znatno smanjena emisija štetnih gasova i pepela u atmosferu.

Evropska banka za obnovu i razvoj (IBRD) dala je „Kolubari“ kredit za nabavku bagera za iskopavanje uglja i opreme za novi Površinski kop „C“, vrednu oko 80 miliona evra. Uz to „Kolubara“ ulaže i 17 miliona evra sopstvenih sredstava za bager namenjen Površinskom kopu „Tamnava – Zapadno polje“, koji isporučuje nemački „Krup“.

– To će biti ogroman posao za kompletnu srpsku mašinsku industriju, jer će oko 40 odsto poslova na izradi novog bagera, vrednih oko osam miliona evra, biti povereno „Kolubara – Metalu“, koji će, prvi put od kad postoji, raditi i elektroopremu – kaže Ćeran. – Osim zarade, značajno je i što će domaće firme biti u prilici da rade uz rame sa svetski poznatom kompanijom „Krup“.

Ugalj, trenutno, rudari „Kolubare“ proizvode na četiri površinska kopa. U pitanju su „B“, „D“, „Veliki Crljeni“ i „Tamnava – Zapadno polje. U dogledno vreme biće aktiviran i površinski kop „Radljevo“.

– Iako je takozvani budžetski korisnik, „Kolubara“ nikad nije bila na teretu države – kaže Ćeran. – Naprotiv, „Kolubara“ značajno puni državnu kasu. Uprkos teškim ekonomskim uslovima i što je struja u čijoj proizvodnji značajno učestvujemo ubedljivo najjeftinija u regionu, uspevamo da „Kolubara“ poslednje tri godine pozitivno posluje.

Izvor Novosti

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Premija mađarskog tržišta prema Nemačkoj premašila 134 €/MWh

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi porasle su od 19. do 25. oktobra, uprkos oštrom padu u Nemačkoj, jer su slabija proizvodnja vetroelektrana i nuklearnih elektrana povećale potrebu regiona za uvozom. Zbog toga su se razlike između tržišta proširile,...

Srbija najskuplja na tržištu SEE sa 285,08 €/MWh

Cene električne energije za dan unapred naglo su porasle u većem delu jugoistočne Evrope u ponedeljak, 26. oktobra, pošto je povratak potražnje tokom radne nedelje zategao regionalno tržište. Srbija je bila najskuplja obračunska zona, sa cenom od 285,08 €/MWh. Cena...

Slovenački sud potvrdio reformu mrežnih tarifa

Ustavni sud Slovenije jednoglasno je potvrdio metodologiju obračuna mrežnih tarifa za električnu energiju, koja troškove više povezuje s vremenom potrošnje i potrebnim kapacitetom mreže. Metodologiju je Agencija za energijo uvela u oktobru 2024. Sud je odbacio prigovore na njen...
Supported byClarion Owners Engineers