Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz Energetike„Kolubara“: Dobit od...

„Kolubara“: Dobit od dve milijarde dinara

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Svaki drugi kilovat struje u Srbiji proizvodi se od uglja sa površinskih kopova Rudarskog basena „Kolubara“, koji je prošle godine ostvario dobit od dve milijarde dinara. Proizveden je 31 milion tona uglja – apsolutni rekord u šest deceniji dugoj istoriji srpskog energetskog giganta, a rudari „Kolubare“ nisu poklekli ni zimus, za vreme ljutih mrazeva, kada su nadljudskim naporima uspeli da očuvaju stabilnu proizvodnju struje, zbog čega su odlikovani Zlatnom medaljom.

Kolubara“ je lane u mašine, opremu, nove površinske kopove uložila sopstvenih 80 miliona evra. Planiraju da investicije dostignu čak 150 miliona evra godišnje, od čega će čak dve trećine novca obezbediti „Kolubara“, a ostatak povoljni krediti.

– Bili smo suočeni sa veoma ozbiljnim pitanjima gde i kakvom opremom kopati ugalj, jer su postojeći površinski kopovi završili svoj radni vek, a naročito kako za sve to obezbediti novac – kaže Nebojša Ćeran, generalni direktor Rudarskog basena „Kolubara“. – Morali smo, zato, prošle godine da počnemo dugo odlaganu selidbu naselja Vreoci sa više od 1.000 domaćinstava, ispod kog su rezerve uglja za narednih pola veka, a sredstva za nabavku nove opreme obezbedili smo isključivo uštedom i to u situaciji kad je cena struje ubedljivo najniža u okruženju.

Prvi čovek „Kolubare“ podseća da je, praktično, izmeštanje groblja u Vreocima, lane, počelo u poslednjem trenutku. Da to nije učinjeno, ne bi bilo dovoljno uglja za rad Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, pa bi se Srbija, kaže Ćeran, vrlo brzo suočila sa ozbiljnim manjkom od čak dve milijardne kilovat-časova struje, koju bi morala da uvozi, što bi koštalo više od 150 miliona evra.

– Stranim kreditom biće finansiran postupak homogenizacije uglja, koji je ocenjen kao „zeleni projekat“, prvi koji će biti primenjen u Elektroprivredi Srbije – kaže Ćeran. – U pitanju je postupak poboljšanja kvaliteta uglja koji je osmislio Rudarski fakultet u Beogradu, čime će biti izbegnuti problemi u radu termoelektrana, ali i znatno smanjena emisija štetnih gasova i pepela u atmosferu.

Evropska banka za obnovu i razvoj (IBRD) dala je „Kolubari“ kredit za nabavku bagera za iskopavanje uglja i opreme za novi Površinski kop „C“, vrednu oko 80 miliona evra. Uz to „Kolubara“ ulaže i 17 miliona evra sopstvenih sredstava za bager namenjen Površinskom kopu „Tamnava – Zapadno polje“, koji isporučuje nemački „Krup“.

– To će biti ogroman posao za kompletnu srpsku mašinsku industriju, jer će oko 40 odsto poslova na izradi novog bagera, vrednih oko osam miliona evra, biti povereno „Kolubara – Metalu“, koji će, prvi put od kad postoji, raditi i elektroopremu – kaže Ćeran. – Osim zarade, značajno je i što će domaće firme biti u prilici da rade uz rame sa svetski poznatom kompanijom „Krup“.

Ugalj, trenutno, rudari „Kolubare“ proizvode na četiri površinska kopa. U pitanju su „B“, „D“, „Veliki Crljeni“ i „Tamnava – Zapadno polje. U dogledno vreme biće aktiviran i površinski kop „Radljevo“.

– Iako je takozvani budžetski korisnik, „Kolubara“ nikad nije bila na teretu države – kaže Ćeran. – Naprotiv, „Kolubara“ značajno puni državnu kasu. Uprkos teškim ekonomskim uslovima i što je struja u čijoj proizvodnji značajno učestvujemo ubedljivo najjeftinija u regionu, uspevamo da „Kolubara“ poslednje tri godine pozitivno posluje.

Izvor Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene električne energije rastu početkom septembra usled većih troškova gasa i CO2 i smanjene proizvodnje iz obnovljivih izvora

U drugoj nedelji septembra, prosečne cene električne energije porasle su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Izuzeci su bila britanska N2EX berza i francuska EPEX SPOT berza, gde su cene pale za 3,8% i 8,5%,...

Evropa: Potražnja za električnom energijom početkom septembra pokazuje mešovite trendove

U drugoj nedelji septembra, potražnja za električnom energijom porasla je u većini velikih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći rast od 4,1%, što predstavlja četvrtu uzastopnu nedelju rasta. Nemačka, Francuska i Portugal takođe su...

Evropa: Potražnja za električnom energijom početkom septembra pokazuje mešovite trendove

U drugoj nedelji septembra, potražnja za električnom energijom porasla je u većini velikih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći rast od 4,1%, što predstavlja četvrtu uzastopnu nedelju rasta. Nemačka, Francuska i Portugal takođe su...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!