Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

NIS ulaže 400 miliona evra u zaštitu životne sredine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Naftna industrija Srbije (NIS) uložiće do 2015. godine oko 400 miliona evra u projekte zaštite životne sredine, što je 6,5 puta više od sredstava koja su za tu svrhu planirana kupoprodajnim ugovorom, najavio je NIS na Međunarodnoj ekološkoj konferenciji o upravljanju otpadom.

Budući koraci NIS-a na upravljanju otpadom podrazumevaju primenu još savremenijih tehnologija, koje će omogućiti maksimalno recikliranje otpadnih tokova, istaknuto je juče na skupu koji se u organizaciji “Gaspromnjefta”, održava u Poslovnom centru NIS-a u Novom Sadu.

Zaštita životne sredine predstavlja okosnicu poslovanja NIS-a i jedan od stubova politike održivog razvoja. Strateškim ciljevima do 2015. godine predviđeno je potpuno usaglašavanje sa evropskim i nacionalnim principima zaštite životne sredine, kao i unapređenje tehnologija i proizvoda i izgradnja novih postrojenja, navodi se u saopštenju te naftne kompanije.

Upravljanje otpadom u NIS-u podrazumeva tretman istorijskog zauljenog otpada, kao i zauljene zemlje i muljeva, za šta se koriste savremene metode poput bioremedijacije, dok je u Novom Miloševu izgrađena savremena deponija isplake, po najvišim svetskim standardima.

Tokom projekta sanacije istorijskog zagađenja, od 2010. do danas tretirane su 84 isplačne jame, pa je zemljište ponovo pogodno za poljoprivrednu proizvodnju.

NIS je na konferenciji predstavio svoju organizaciju rada na tretiranju zauljenog otpada, kao i primenu metode geoelektričnog skeniranja. Ta metoda se u NIS-u pokazala kao vrlo pouzdana za otkrivanje kontaminacije podzemnih voda ugljovodonicima, nastale kao posledica bombardovanja 1999. godine kada se rušenjem rafinerijskih postrojenja jedan deo nafte i naftnih derivata izlio u zemljište i podzemne vode.

U toku je nabavka modernije opreme za izvođenje skeniranja koja će omogućiti 3D prikupljanje podataka kako bi se još tačnije definisale kontaminirane lokacije i omogućila preciznija obrada podataka.

Cilj dvodnevne konferencije o otpadu u Novom Sadu jeste uspostavljanje unapređenog sistema upravljanja otpadom kroz efikasno korišćenje najbolje prakse u svetu. Na tom stručnom skupu učestvovaće predstavnici Republičkog ministarstva za životnu sredinu, rudarstvo i prostorno planiranje, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, stručnjaci Gasprom njefta i NIS-a, kao i međunarodne kompanije Njefte Tehnologii, Argus Pipeline Services, Brem Group, Yunirisk, Fugro i drugi.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!