Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeŽeleznički transport TENT-a...

Železnički transport TENT-a uspešno prebrodio ledeni talas, zalihe na deponijama u porastu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Iza nas je jedan težak period zime 2011/12. koju smo prevazišli zahvaljujući samo nadljudskim naporima svih naših radnika.Kada je tehnika otkazivala na minus 27 stepeni, ostali bi samo ljudi koji su veliki teret ove zime izneli, ocenjuje Vladan Petković, direktor ŽT PD TENT. Nikada do sada ŽT nije izvršio bolje pripreme za nastupajući zimski period u svim segmentima, od pripreme postrojenja, nabavke materijala, obuke ljudi… I pored toga prevoz uglja se odvijao veoma otežano, ističe Petković, podsetivši pri tom i na jedini vanredni događaj koji je za kratko vreme saniran, kada su lokomotiva i jedan vagon iskočili iz šina.

Železnički transport je prošlu godinu završio vrlo uspešno, prevezavši preko 29 miliona tona uglja, čime je znatno prebačen bilans EPS-a. Zalihe na deponijama PD TENT su 1.januara 2012. bile ispod bilansiranih 1.050.000t uglja, odnosno iznosile su oko 900.000 tona, podseća Petković i dodaje: – Nadam se da naredne zime nećemo doći u sličnu situaciju, jer su se takve deponije pokazale nedovoljne za jednu ovako dugu i snežnu zimu. Upoređujući prethodne zime, ova je u poslednjih par decenija bila najjača, ali i najduža po ekstremno niskim temperaturama, što je iniciralo neprekidan, dvadesetočasovni rad sistema za odmrzavanje vagona. Na osnovu ovog iskustva, uvideli smo da ima mesta za još efikasniju  pripremu za rad ŽT u zimskom periodu, smatra Petković.

Radivoje Teofilović, Šef službe vuče, kojem je ovo već 34 zima u ŽT, a čije je iskustvo bilo dragoceno u pripremi za otežane uslove rada, rekao je da se proteklih 20 sibirskih dana, praktično „srce sa čelikom borilo“, i da je pobedio upravo ljudski entuzijazam. – Radilo se pod otvorenim nebom 24 sata, smene su bile duplirane. ŽT je specifičan, pruga je razuđena, mnogo skretnica, koloseka, lokomotiva, vagona. Najviše problema je bilo sa zamrznutim vagonima koji nisu mogli na istovarnim bunkerima da se iskipaju. U jednom momentu imali smo preko 60 zamrznutih vagona, a ranijih godina takvih je bilo najviše desetak. Nedavno je, uz pomoć mehanizacije RB “Kolubara“, svih 60 vagona istovarano i ugalj odložen na deponiju TENT A, rekao je Teofilović.

Šef službe održavanja Đorđe Babić napominje da je bilo sličnih problema i sa vagonima i lokomotivama. – Zbog obilnih snežnih padavina i nagomilanog leda, lokomotive su se zaleđivale.  U radionicama depoa ŽT neprekidno se radilo na popravkama i zamenama pojedinih delova vagona, ali i odmrzavanju lokomotiva, da bi se što je moguće brže ponovo vratili u saobraćaj. Izvesnih problema je bilo i na postrojenju za odmrzavanje s obzirom da je u kontinuitetu radilo svih 20 ledenih dana. Nikada do ove zime sa ovim postrojenjem nismo imali problema. Međutim, dolazilo je često do zapušavanja rampe gde izlazi voda direktno na vagone, pa su radnici svakodnevno nadgledali funkcionisanje te instalacije. Često je skidan i led sa kontaktne mreže, odleđivana instalacija uređaja za istovar vagona, navodi Babić.

O ovogodišnjim planovima remontnih aktivnosti koje u ŽT počinju paralelno sa početkom remonta rudarskih postrojenja, Saša Trivić, glavni inženjer, je istakao da su pokrenute sve procedure za slanje prvih vagona i lokomotiva kod remontera. – Uvek sredinom marta  krećemo sa popravkom vučnih i vučenih sredstava. U planu je 110 vagona i jedna lokomotiva serije 441. Već početkom marta krećemo i sa  remontom vagona u TE „Kolubara“. Od značajnijih radova na pruzi, predviđeno je rešetanje koloseka, odnosno dela koloseka Stubline-Vorbis,a isto to i u  stanici Vreoci. Takođe, predviđeni su i određeni građevinski zahvati na zgradama u cilju poboljšanja radnih uslova, rekao je Trivić.

Železnički transport je zimu odradio po svemu profesionalno i odgovorno. Vrlo brzo se oporavio, jer je već  22. februara dnevni dovoz  bio na nivou od 60 vozova, odnosno preko 90 hiljada tona uglja.

Šef saobraćaja Dragomir Predojević je rekao da se posle 15.februara radilo operativno kako bi se obezbedili svi kapaciteti, sva vučna i vučena sredstva su detaljno pregledana  i spremna da prihvate sve količine uglja iz rudnika.  On je podsetio da su 13. februara zabeležene i najniže zalihe uglja na deponijama. Na TENT A oko 170 hiljada, TENT B 70 hiljada i TEK 17.000 tona uglja. Naravno , porastom temperature nivo zaliha raste, pa TENT A trenutno raspolaže sa 220.000 tona uglja, TENT B oko 120.000 i TEK 30.000 tona.

Izvor TENT

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!