Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeRBK Nebojša Ćeran,...

RBK Nebojša Ćeran, Proizvodnja lignita za pamćenje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Obraćajući se predstavnicima Ministarstva  životne  sredine, rudarstva i prostornog  planiranja Republike Srbije, „Elektroprivrede Srbije” i RB „Kolubara”, na svečanosti u Baroševcu, 16. decembra, Nebojša Ćeran, direktor RB „Kolubara” je rekao:

– Noćas smo ispunili plan za 2011. godinu, uprkos brojnim problemima koji su pratili i koji prate „Kolubaru” na dobrom smo putu da do kraja godine postignemo rekordnu proizvodnju u istoriji RB„Kolubara”. Deponije u termoelektranama popunjene su u dovoljnoj meri.

Zbog izuzetno nepovoljne hidrološke situacije, elektroenergetska stabilnost Srbije još više je oslonjena na termosektor. U godini sa enormno malim količinama padavina, mi držimo elektroenergetski sistem i zato su nam do kraja ove zime obaveze i dodatno veće.

„Kolubara” je poslednjih nekoliko godina suočena, a verovatno nas to i u bližoj budućnosti očekuje, sa nekoliko ogromnih problema, pre svega sa problemom eksproprijacije, velikog raseljavanja čiji je talac u jednom periodu „Kolubara” u dobroj meri bila, problemom nedostatka finansijskih sredstava za investicije. Nažalost, u ovim teškim okolnostima, prati nas i verovatno najveća afera koja je pogodila jedno javno preduzeće u okviru EPS­a, tako da je dodatno teško, ozbiljno i odgovorno  poslovati i upravljati rudarskim basenom i bilo kojim delom, od najmanje organizacione jedinice do vrha.

Zadovoljan sam kako se stvari odvijaju, dostigli smo željenu i potrebnu dinamiku raseljavanja, pre svega u Vreocima, poslovi u toj sferi idu dobro, prati nas nekoliko teških eksproprijacija, pre svega u Velikim Crljenima i na još nekim mestima u basenu, ali verujem da ćemo i iz toga isplivati na jedan odgovoran i pristojan način.

Sredstva za investicije nisu onolika kolika smo očekivali. Međutim, radimo u godinama verovatno najteže ekonomske krize i ne može se zanemariti činjenica da je investiranje iz godine u godinu sve veće, dostigli smo nivo od 80 miliona evra investicija i mislim da je to dobar nivo, najveći u poslednjih 15-ak godina.

Svi ste još jednom dokazali da znate dobro da radite svoj posao i to je onaj resurs koji drži „Kolubaru” i zbog koga je elektroenergetski sistem stabilan – naglasio je Ćeran.

Izvor: RBK Magazin

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!